Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Sveti Gerard od Mâcona

SVETAC · BISKUP I PUSTINJAK

Sveti Gerard od Mâcona

Spomendan
29. svibnja
Razdoblje
20. stoljeće

Život

Sveti Gerard od Mâcona rodio se u devetom stoljeću, potječući prema predaji s područja današnje Belgije ili Flandrije. Od rane se mladosti posvetio redovničkom životu, stupivši među monahe koji su težili iskrenoj obnovi benediktinskoga pravila. Zajedno sa svetim Bernonom sudjelovao je u povijesnom utemeljenju slavne opatije Cluny, koja je postala duhovno srce i pokretač obnove cijeloga zapadnoga kršćanstva.

Zbog njegovih iznimnih duhovnih kreposti, mudrosti i pastirskoga dara, Gerard je izabran za biskupa grada Mâcona u Burgundiji. Službu biskupa obnašao je revno i plodonosno punih četrdeset godina, neumorno obilazeći župe, braneći crkvenu stegu i slobodu te se s očinskom ljubavlju brinući za siromahe i nemoćnike svoga kraja.

Nakon dugotrajnoga i napornoga pastirskog služenja, osjetivši privlačnost prema tišini i kontemplaciji, 927. godine povukao se s biskupske stolice na svoje imanje u Brou pokraj Bourg-en-Bressea. Ondje je podigao samostan i posvetio se samotničkomu pustinjačkom životu u molitvi, strogom postu i razmatranju Božje riječi. U toj svetoj samoći i skrovitosti predao je svoj duh Gospodinu oko 958. godine (prema nekim predajama ranije), dovršivši svoj zemaljski hod kao ponizan Božji sluga.

Štovanje i zaštitništvo

Sveti Gerard od Mâcona od davnine se časti u Crkvi, a njegov je spomen uvršten u Rimski martirologij na dan 29. svibnja. Njegovo je tijelo isprva bilo pokopano u crkvi samostana u Brou, a kasnije je svečano preneseno u crkvu svetoga Petra u Mâconu, gdje je stoljećima bilo predmetom pobožnoga štovanja vjernika. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu s mitrom i štapom, ili u monaškoj odjeći s knjigom pravila i križem, u šumskoj pustinji.

Isti dan, 29. svibnja, slave se i