BLAŽENIK · PREZBITER I MUČENIK
Blaženi Alfons Marija Mazurek
- Spomendan
- 28. kolovoza
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1944.
Život
Blaženi Alfons Marija Mazurek, rođen kao Józef Mazurek 1. ožujka 1891. godine u selu Baranówka pokraj Lublina u Poljskoj, bio je sin pobožnih roditelja Wojciecha Mazureka i Marianne rođene Goźdź. Školovao se u mjesnoj školi, a potom u malom sjemeništu bosonogih karmelićana u Wadowicama, gdje je imao milost susresti svetoga Rafaela Kalinowskoga. Privučen karmelskim zvanjem, 1908. godine stupio je u novicijat u samostanu u Czerni, uzevši redovničko ime Alfons Marija od Duha Svetoga. Prve zavjete položio je 1909., a svečane doživotne zavjete 1912. godine.
Studij filozofije i teologije započeo je u Wadowicama i Krakovu, a zbog izbijanja Prvoga svjetskoga rata 1914. godine nastavio ga je u Linzu i Beču. Za svećenika je zaređen 16. srpnja 1916. godine, na svetkovinu Gospe Karmelske, u katedrali svetoga Stjepana u Beču. Nakon ređenja vratio se u domovinu te je djelovao kao profesor i prefekt maloga sjemeništa u Wadowicama, istaknuvši se kao vrstan i mudar odgojitelj mladih. Godine 1930. izabran je za priora samostana u Czerni, a tu je službu, uz kratak prekid kada je bio samostanski ekonom, obnašao sve do svoje smrti. Godine 1936. postao je prvi vizitator karmelićanskih zajednica u Poljskoj, sastavio nove statute, uređivao brevijar za trećoredce te pisao pobožne himne i članke u časopisu »Glas Karmela«. Bio je neumoran duhovnik, zdušno posvećen braći u klauzuri i vjernicima u okolnim selima.
Tijekom Drugoga svjetskoga rata otac Alfons Marija nije se dao zastrašiti pritiscima okupacijskih vlasti, pružajući utočište prognanicima i primajući nove kandidate u samostan. Krajem kolovoza 1944. godine nacističke su vlasti zapovjedile redovnicima i seljanima prisilan rad na kopanju protutenkovskih rovova kod sela Rudawa. Dok su se redovnici kretali prema radilištu, 28. kolovoza 1944. godine njemački su vojnici nasilno izdvojili oca Alfonsa iz zajednice i ugurali ga u vojni automobil. Zlostavljali su ga i mučili sumnjičeći ga za povezanost s pokretom otpora. U mjestu Nawojowa Góra izbacili su ga iz vozila i zapovjedili mu da hoda, a zatim su mu pucali u leđa. Dok je smrtno ranjen ležao na tlu, krvnici su mu usta napunili zemljom i ostavili ga u agoniji. Seljani su ga na kolima prevezli do groblja u Rudawi, gdje je izdahnuo sjedinjen s Kristovom Mukom u pedeset i četvrtoj godini života.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Ivan Pavao II. proglasio je oca Alfonsa Mariju Mazureka blaženim mučenikom 13. lipnja 1999. godine u Varšavi, uvrstivši ga među 108 poljskih mučenika Drugoga svjetskoga rata.
Njegove se svete relikvije čuvaju i časte u crkvi bosonogih karmelićana u Wadowicama. Liturgijski spomendan slavi se 28. kolovoza, na dan njegova mučeništva, a u karmelskom redu slavi se 12. lipnja. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u smeđem karmelićanskom habitu s bijelim plaštem i škapularom, držeći u ruci raspelo i palmu mučeništva.
Isti dan, 28. kolovoza, slave se i
- Blaženi Aurelije Ample Alcaide, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Junipero Serra, prezbiter 18. stoljeće
- Sveta Florentina iz Cartagene, djevica 7. stoljeće
- Sveta Joakima de Vedruna, redovnica 19. stoljeće
- Sveti Augustin, biskup i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Edmund Arrowsmith, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Hermes, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Julijan od Brioudea, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Mojsije Etiopljanin, pustinjak 4. stoljeće
- Sveti Pelagije iz Konstanza, mučenik 3. stoljeće
- Sveti Restitut Kartaški, biskup 4. stoljeće
- Sveti Vicinije od Sarsine, biskup 4. stoljeće
- Blaženi Ivan Krstitelj Faubel Cano i Artur Ros Montalt, očevi obitelji i mučenici 19. stoljeće
- Blaženi Karlo Arnald Hanus, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Vilim Dean, prezbiter, i sedam drugova, mučenici 16. stoljeće
- Sveti Aleksandar Carigradski, biskup 3. stoljeće
- Sveti Vivijan od Saintesa, biskup 5. stoljeće