BLAŽENIK · PREZBITER I MUČENIK
Blaženi Rekared Centelles Abad
- Spomendan
- 25. listopada
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1936.
Život
Blaženi Rekared Centelles Abad rođen je 23. svibnja 1904. u mjestu Vall de Uxó u pokrajini Castellón u Španjolskoj, u skromnoj i duboko katoličkoj obitelji. Sakrament prve svete pričesti primio je 1911. u župi Svetoga Anđela Čuvara. U ranoj je mladosti ostao bez oca, a nedugo potom izgubio je i stariju sestru. Od djetinjstva je gajio žarku želju da postane svećenik, no obitelj nije imala novca za sjemenište sve dok mu se starija sestra nije udala za čestitoga obrtnika koji je preuzeo troškove njegova školovanja. U jesen 1917. stupio je u sjemenište u Tortosi, gdje se istaknuo iznimnom pobožnošću, marljivošću i strogošću prema samome sebi.
Nakon majčine smrti 1920. godine Rekared je osjetio poziv da se pridruži Biskupijskome zboru svećenika radnika Srca Isusova, družbi koju je utemeljio blaženi Manuel Domingo y Sol radi promicanja duhovnih zvanja i odgoja sjemeništaraca. U družbu je stupio 12. kolovoza 1928., a nakon što je preživio tešku crijevnu tuberkulozu koja ga je dovela na rub groba, zaređen je za svećenika 25. svibnja 1929. godine. Doktorski stupanj iz teologije postigao je 1932. godine. Djelovao je kao prefekt u sjemeništu u Tarragoni, a od 1935. obnašao je odgovornu službu rektora Maloga sjemeništa svetoga Josipa u Tortosi.
Kada je 18. srpnja 1936. planuo rat, don Rekared je predvodio duhovne vježbe za bogoslove. Brinući se za njihove živote, odmah ih je raspustio njihovim obiteljima. Zbog napada teške bolesti bubrega proveo je kraće vrijeme u bolnici, a potom se sklonio u kuću svoje sestre u rodnom Vall de Uxóu. Ondje je živio u skrovitosti i molitvi, prikazujući svoje patnje Bogu kao zadovoljštinu za grijehe svijeta, što je često zapisivao u svoju privatnu duhovnu bilježnicu.
U noći između 24. i 25. listopada 1936. naoružani su milicajci provalili u kuću, ubili njegova šogora na pragu, a don Rekareda odveli automobilom do groblja u Nulesu. Ondje su ga izveli na strijeljanje. Prvi hitac nije ga usmrtio, nego ga je teško ranio; ležeći na tlu, umirući je svećenik zamolio krvnike da ga okrenu licem prema njima kako bi ih mogao blagosloviti. Dok je podizao ruku i zazivao Božji blagoslov na svoje ubojice, ispalili su mu smrtonosni hitac u glavu. Tijelo mu je bačeno u jarak pokraj groblja. Kada je 1939. godine grobnica otvorena, njegovo je tijelo pronađeno neraspadnuto.
Štovanje i zaštitništvo
Posmrtni ostaci blaženoga Rekareda Centellesa Abada danas se s poštovanjem čuvaju u župnoj crkvi Svetoga Anđela Čuvara u rodnom Vall de Uxóu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 1. listopada 1995. na Trgu svetoga Petra u Rimu, zajedno s poglavarom družbe Pedrom Ruizom de los Pañosom i subraćom svećenicima radnicima.
Njegov liturgijski spomendan slavi se 25. listopada, na dan njegova mučeništva.
Isti dan, 25. listopada, slave se i
- Sveti Bernard Calbó, biskup 13. stoljeće
- Sveti Fronton od Périgueuxa, biskup 1. stoljeće
- Sveti Fruktus (Frutos), pustinjak 8. stoljeće
- Sveti Gaudencije od Brescie, biskup 5. stoljeće
- Sveti Hilarije od Mendea, biskup 6. stoljeće
- Sveti Maur od Pečuha, biskup 11. stoljeće
- Sveti Minijat Firentinski, mučenik 3. stoljeće
- Blažena Marija Terezija Ferragud Roig i kćeri Marija od Isusa, Marija Veronika, Marija Felicita i Josipa Masia Ferragud, mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Tadej MacCarthy, biskup 15. stoljeće
- Sveti Krispin i Krispinijan, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Krizant i Darija, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Martirije, podđakon, i Marcijan, kantar, mučenici 4. stoljeće