Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Blaženi Jakov Kern

Blaženi Jakov Kern
Klikni za povećanje
×
Blaženi Jakov Kern
Blaženi Jakov Kern. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · PREZBITER

Blaženi Jakov Kern

Spomendan
20. listopada
Razdoblje
20. stoljeće
Smrt
1924.

Život

Blaženi Jakov Kern, krsnim imenom Franz Alexander, rođen je u Beču 11. travnja 1897. godine u skromnoj obitelji Franje i Ane. Njegova je majka prije njegova rođenja hodočastila u marijansko svetište i obećala Bogu da će, rodi li dječaka, moliti da postane svećenik. Mali je Franz od djetinjstva pokazivao duboku pobožnost, a prvu svetu pričest primio je 1907. godine. Godine 1908. stupio je u malo sjemenište u Hollabrunnu, a 1911. godine položio je privatni zavjet čistoće i postao član Franjevačkoga svjetovnog reda. Provodio je sate u euharistijskom klanjanju.

Tijekom Prvoga svjetskoga rata, u listopadu 1915. godine, pozvan je u vojnu službu. Na talijanskom bojištu, u borbi na gori Coston 11. rujna 1916. godine, teško je ranjen kada mu je puščano zrno probilo pluća i jetru. Mjesecima se nalazio u kritičnom stanju, no preživio je i odlikovan je srebrnom medaljom za hrabrost. Godine 1917. započeo je teološki studij u Beču, no 1920. godine morao je napustiti sjemenište zbog krhkoga zdravlja.

Kada je nakon rata jedan premonstratenški kanonik otpao od Crkve i poveo raskol u novoosnovanoj Čehoslovačkoj, mladi je Franz odlučio stupiti u premonstratenški red u opatiji Geras kako bi svoj život prikazao kao zadovoljštinu za taj grijeh i svećeničko nevjerstvo. Obukao je bijeli habit 20. listopada 1920. godine uzevši ime Jakov, a za svećenika je zaređen 23. srpnja 1922. godine u katedrali svetoga Stjepana u Beču.

Kao svećenik predano je propovijedao i ispovijedao unatoč neprestanim bolovima, teškom kašlju i krvarenju iz pluća. U kolovozu 1923. godine podvrgnut je operaciji uklanjanja četiri rebra, koja je zbog njegova slabog srca izvedena pod lokalnom anestezijom, prouzročivši mu neizrecive boli koje je podnio bez jauka. Sve je patnje radosno prikazivao kao žrtvu okajnicu za jedinstvo Crkve. Dana 20. listopada 1924. godine, upravo na dan kada je trebao položiti doživotne zavjete, podvrgnut je trećoj operaciji u Općoj bolnici u Beču. Preminuo je u operacijskoj dvorani u podne, dok su zvonila zvona za Anđeosko pozdravljenje, u dvadeset i sedmoj godini života.

Čuda

Crkva je priznala čudesno ozdravljenje izvedeno po njegovu nebeskom zagovoru, čime je potvrđena njegova svetost i moć zagovora pred Bogom, što je omogućilo njegovo uvrštenje među blaženike.

Štovanje i zaštitništvo

Jakova Kerna blaženim je proglasio papa Ivan Pavao II. 21. lipnja 1998. godine na Trgu junaka (Heldenplatz) u Beču tijekom svoga apostolskoga pohoda Austriji. Njegov liturgijski spomendan slavi se 20. listopada, na dan njegova rođenja za nebo. Njegovo časno tijelo počiva u posebnoj kapeli premonstratenške opatije u Gerasu u Austriji. Prikazuje se u bijelom premonstratenškom habitu s kaležom u ruci i ranjenim prsima.

Isti dan, 20. listopada, slave se i