BLAŽENIK · BISKUP
Blaženi Jakov Strepa
- Spomendan
- 20. listopada
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1409.
Život
Blaženi Jakov Strepa (Jakub Strzemię) rodio se oko 1340. godine u Krakovu, u plemićkoj poljskoj obitelji koja je u svojemu grbu nosila stremen. Od rane mladosti gajio je duboku i iskrenu pobožnost prema svetome Franji Asiškom, što ga je potaknulo da napusti sjaj plemićkoga staleža i stupi u Red manje braće. Nakon položenih redovničkih zavjeta i svećeničkoga ređenja, u njemu se rasplamsao apostolski žar za naviještanjem Radosne vijesti narodima koji još nisu upoznali puninu kršćanske istine.
Pristupio je Družbi braće hodočasnika za Krista, zajednici franjevaca i dominikanaca posvećenoj misijskom radu u istočnoj Europi, osobito u Ruteniji i Moldaviji. Jakov je postao generalni vikar te misije, neumorno obilazeći prostrane krajeve pješice, u siromašnom redovničkom habitu, i naviještajući riječ Božju s velikim uspjehom. Od 1385. do 1388. godine vršio je službu gvardijana franjevačkoga samostana Svetoga Križa u Lavovu. Papa Bonifacije IX. imenovao ga je 27. lipnja 1391. godine nadbiskupom Haliča, a biskupsko je posvećenje primio početkom 1392. godine u Tarnówu.
Kao nadbiskup, Jakov je svoje sjedište premjestio u Lavov. Sve svoje biskupske prihode usmjerio je na izgradnju novih crkava, osnivanje župa, podizanje škola, bolnica i ubožnica za siromahe, dok je sam nastavio živjeti u najstrožem evanđeoskom siromaštvu i odricanju. Svesrdno je promicao euharistijsko klanjanje i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čiji je lik ugradio u svoj biskupski grb i prsten. Godine 1406. sazvao je u Lavovu provincijsku sinodu radi duhovne obnove klera i vjernika. Obnašao je i službu senatora u kraljevskom vijeću, gdje se mudro zalagao za mir i obranu naroda. Nakon osamnaest godina plodnoga biskupskog služenja, blago je preminuo u Gospodinu u Lavovu 20. listopada 1409. godine.
Čuda
Gospodin je blaženoga Jakova proslavio čudesnim znakovima za života i nakon preminuća. Kada je 1419. godine, deset godina nakon njegove smrti, otvoren njegov grob u samostanskoj crkvi Svetoga Križa u Lavovu, njegovo je tijelo pronađeno potpuno cjelovito i neraspadnuto, odjeveno u redovnički habit s biskupskim insignijama. Na njegovu su se grobu stoljećima događala brojna ozdravljenja bolesnika i oslobođenja od raznih nevolja po njegovu zagovoru.
Štovanje i zaštitništvo
Tijelo blaženoga Jakova Strepe položeno je u katedrali u Lavovu, gdje se njegove svete moći s velikim poštovanjem časte. Papa Pio VI. svečano je potvrdio njegovo pradavno štovanje 11. rujna 1790. godine. Godine 1909., prigodom petstote obljetnice njegove smrti, proglašen je glavnim nebeskim zaštitnikom Lavovske nadbiskupije i poljske provincije franjevaca konventualaca. Gradsko vijeće Lavova proglasilo ga je zaštitnikom i čuvarem grada. U Rimskom martirologiju njegov se spomendan slavi 20. listopada. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu ili u franjevačkom habitu s palijem i mitrom, držeći u ruci sliku Majke Božje ili pokaznicu s Presvetim Sakramentom.
Isti dan, 20. listopada, slave se i
- Blaženi Jakov Kern, prezbiter 20. stoljeće
- Sveta Adelina od Mortaina, opatica 12. stoljeće
- Sveta Marija Bertilla Boscardin, djevica 20. stoljeće
- Sveti Aderald od Troyesa, arhiđakon 11. stoljeće
- Sveti Kaprazije od Agena, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Kornelije, satnik 1. stoljeće
- Sveti Sindulf, pustinjak 6. stoljeće
- Sveti Vital od Salzburga, biskup 8. stoljeće
- Sveti Andrija s Krete (u Krizisu), redovnik i mučenik 8. stoljeće