Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Životopisi › Blaženi Jakov Strepa

Blaženi Jakov Strepa
Klikni za povećanje
×
Blaženi Jakov Strepa
Blaženi Jakov Strepa. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENIK · BISKUP

Blaženi Jakov Strepa

Spomendan
20. listopada
Razdoblje
15. stoljeće
Smrt
1409.

Život

Blaženi Jakov Strepa (Jakub Strzemię) rodio se oko 1340. godine u Krakovu, u plemićkoj poljskoj obitelji koja je u svojemu grbu nosila stremen. Od rane mladosti gajio je duboku i iskrenu pobožnost prema svetome Franji Asiškom, što ga je potaknulo da napusti sjaj plemićkoga staleža i stupi u Red manje braće. Nakon položenih redovničkih zavjeta i svećeničkoga ređenja, u njemu se rasplamsao apostolski žar za naviještanjem Radosne vijesti narodima koji još nisu upoznali puninu kršćanske istine.

Pristupio je Družbi braće hodočasnika za Krista, zajednici franjevaca i dominikanaca posvećenoj misijskom radu u istočnoj Europi, osobito u Ruteniji i Moldaviji. Jakov je postao generalni vikar te misije, neumorno obilazeći prostrane krajeve pješice, u siromašnom redovničkom habitu, i naviještajući riječ Božju s velikim uspjehom. Od 1385. do 1388. godine vršio je službu gvardijana franjevačkoga samostana Svetoga Križa u Lavovu. Papa Bonifacije IX. imenovao ga je 27. lipnja 1391. godine nadbiskupom Haliča, a biskupsko je posvećenje primio početkom 1392. godine u Tarnówu.

Kao nadbiskup, Jakov je svoje sjedište premjestio u Lavov. Sve svoje biskupske prihode usmjerio je na izgradnju novih crkava, osnivanje župa, podizanje škola, bolnica i ubožnica za siromahe, dok je sam nastavio živjeti u najstrožem evanđeoskom siromaštvu i odricanju. Svesrdno je promicao euharistijsko klanjanje i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, čiji je lik ugradio u svoj biskupski grb i prsten. Godine 1406. sazvao je u Lavovu provincijsku sinodu radi duhovne obnove klera i vjernika. Obnašao je i službu senatora u kraljevskom vijeću, gdje se mudro zalagao za mir i obranu naroda. Nakon osamnaest godina plodnoga biskupskog služenja, blago je preminuo u Gospodinu u Lavovu 20. listopada 1409. godine.

Čuda

Gospodin je blaženoga Jakova proslavio čudesnim znakovima za života i nakon preminuća. Kada je 1419. godine, deset godina nakon njegove smrti, otvoren njegov grob u samostanskoj crkvi Svetoga Križa u Lavovu, njegovo je tijelo pronađeno potpuno cjelovito i neraspadnuto, odjeveno u redovnički habit s biskupskim insignijama. Na njegovu su se grobu stoljećima događala brojna ozdravljenja bolesnika i oslobođenja od raznih nevolja po njegovu zagovoru.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo blaženoga Jakova Strepe položeno je u katedrali u Lavovu, gdje se njegove svete moći s velikim poštovanjem časte. Papa Pio VI. svečano je potvrdio njegovo pradavno štovanje 11. rujna 1790. godine. Godine 1909., prigodom petstote obljetnice njegove smrti, proglašen je glavnim nebeskim zaštitnikom Lavovske nadbiskupije i poljske provincije franjevaca konventualaca. Gradsko vijeće Lavova proglasilo ga je zaštitnikom i čuvarem grada. U Rimskom martirologiju njegov se spomendan slavi 20. listopada. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu ili u franjevačkom habitu s palijem i mitrom, držeći u ruci sliku Majke Božje ili pokaznicu s Presvetim Sakramentom.

Isti dan, 20. listopada, slave se i