BLAŽENIK · PREZBITER
Blaženi Marko Fantuzzi iz Bologne
- Spomendan
- 10. travnja
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1479.
Život
Blaženi Marko Fantuzzi (krsnim imenom Pace Fantuzzi) rođen je 1405. godine u Bologni, u uglednoj i bogatoj plemićkoj obitelji. Stekao je visoko obrazovanje i postigao sjajne uspjehe u nauci, no u dvadeset i šestoj godini života odlučio je napustiti sve svjetovne časti i bogatstva.
Godine 1431. stupio je u Red manje braće opservanata u Bologni, uzevši redovničko ime Marko. Postao je jedan od najgorljivijih učenika svetoga Bernardina Sienskoga i svetoga Ivana Kapistranskoga. Nakon svećeničkoga ređenja braća su ga zarana izabrala za gvardijana, a potom i za provincijala. Kada je sveti Ivan Kapistranski 1452. godine pošao u srednju Europu, uzeo je Marka za svoga najbližega pratitelja.
Nakon smrti svetoga Ivana Kapistranskoga, Marko je postavljen za generalnoga vikara opservantskih franjevaca, službu koju je s golemom mudrošću i svetim marom obnašao kroz tri mandata. Neumorno se brinuo za procvat novih samostana u Austriji, Češkoj, Moravskoj i Štajerskoj. Poslao je svetoga Jakova Markijskoga u Bosnu i Dalmaciju radi naviještanja vjere i učvršćenja redovničkoga života. Kada su Osmanlije 1453. godine osvojili Carigrad, Marko je prikupljao sredstva i otkupljivao zasužnjenu braću franjevce iz turskoga ropstva.
Uz pomoć svete Katarine Bolonjske podigao je u Bologni glasoviti samostan sestara klarisa. Marko je pješice obišao gotovo cijelu Italiju, kao i krajeve uzduž Jadrana, Dalmaciju, Istru, a pošao je i na hodočašće u Svetu zemlju. Propovijedao je pokoru i mir te osnivao zalagaonice za siromahe (monte di pietà) kako bi zaštitio potrebiti puk od lihvara. Kada mu je papa Pavao II. 1471. godine ponudio kardinalski šešir, Marko je u svojoj poniznosti pobjegao na Siciliju kako bi izbjegao tu čast. Tijekom korizmenih propovijedi u Piacenzi, shrvan naporima, sveto je preminuo u Gospodinu 10. travnja 1479. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan blaženoga Marka Fantuzzija 10. travnja. Papa Pio IX. potvrdio je njegovo štovanje 5. svibnja 1868. godine. Njegovo se tijelo od 1626. godine s velikim poštovanjem čuva u bazilici Santa Maria di Campagna u Piacenzi. U umjetnosti se prikazuje u franjevačkom habitu s konopom, s raspelom i knjigom pravila u ruci, dok uz njegove noge leži odbačeni kardinalski šešir kao znak njegova odbijanja crkvenih počasti.
Isti dan, 10. travnja, slave se i
- Blaženi Antun Neyrot, prezbiter i mučenik 15. stoljeće
- Blaženi Bonifacije Żukowski, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Magdalena iz Canosse, djevica 19. stoljeće
- Sveti Fulbert od Chartresa, biskup 11. stoljeće
- Sveti Makarije Antiohijski (od Genta), hodočasnik 11. stoljeće
- Sveti Mihael de Sanctis, prezbiter 17. stoljeće
- Sveti Paladije od Auxerrea, biskup 7. stoljeće
- Sveti Apolonije, prezbiter i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Beda Mlađi, redovnik 9. stoljeće
- Sveti Terencije, Afrikan, Maksim, Pompej, Aleksandar, Teodor i četrdeset drugova, mučenici 3. stoljeće