Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Životopisi › Blažena Anđelina od Marsciana

Blažena Anđelina od Marsciana
Klikni za povećanje
×
Blažena Anđelina od Marsciana
Blažena Anđelina od Marsciana. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · UDOVICA

Blažena Anđelina od Marsciana

Spomendan
14. srpnja
Razdoblje
15. stoljeće
Smrt
1435.

Život

Blažena Anđelina od Marsciana rodila se 1357. godine u dvorcu Montegiove pokraj Orvieta u Umbriji, u staroj i moćnoj grofovskoj obitelji oca Jakova, grofa od Marsciana, i majke Aleksandre Salimbeni. Već u ranoj dobi ostala je siroče bez oca i majke, pa su je s ljubavlju odgojili djed i baka. U dobi od petnaest godina udana je za grofa Ivana iz Ternija, gospodara Civitelle del Tronto u Abruzzima. No bračna sreća trajala je kratko: nakon svega dvije godine suprug joj je iznenada umro, pa je Anđelina ostala mlada udovica bez djece, preuzevši upravu nad prostranim posjedima.

Prepoznavši u toj kušnji poziv da se posve posveti Kristu, Anđelina je obukla habit Trećega reda svetoga Franje. Zajedno s nekoliko pobožnih plemkinja počela je obilaziti sela i gradove u kraljevstvu, propovijedajući pokoru, evanđeosko siromaštvo i čistoću te njegujući bolesnike i siromahe. Njezin je žar potaknuo mnoge djevojke na posvećeni život, zbog čega su je zlobnici lažno optužili pred napuljskim kraljem Ladislavom za vještičarenje i protivljenje braku. Anđelina se hrabro obranila pred kraljem koji ju je oslobodio optužbi, no zbog smirivanja pobune morala je napustiti kraljevstvo.

Uputila se u Asiz, u crkvu Svete Marije Anđeoske u Porcijunkuli, gdje je u viđenju primila nalog od Boga da u Folignu utemelji samostan za franjevačke trećoredice pod Pravilom Trećega reda koje je odobrio papa Nikola IV. Oko 1394. godine nastanila se u Folignu te je s blaženim Paolucciom Trincijem utemeljila samostan svete Ane. Taj se samostan u narodu nazivao Samostanom grofica, jer su u njega stupile mnoge ugledne žene koje su živjele u strogoj askezi i zajedništvu, ali bez obveze stroge klauzure, kako bi mogle slobodno služiti siromasima i poučavati siromašne djevojčice.

Papa Bonifacije IX. potvrdio je samostan 1403. godine, a pokret se brzo proširio po cijeloj srednjoj Italiji. Anđelina je utemeljila samostane u Firenci, Spoletu, Asizu, Viterbu i drugim gradovima. Papa Martin V. priznao je 1428. godine ove samostane kao posebnu kongregaciju, dodijelivši im pravo izbora generalne ministrice, na koju je službu izabrana sama Anđelina. Time je postala stvarna utemeljiteljica Trećega samostanskog reda svetoga Franje za žene. Blažena je Anđelina mudro vodila zajednicu sve do 14. srpnja 1435. godine, kada je blago usnula u Gospodinu u Folignu, u sedamdeset i osmoj godini života.

Čuda

Mistični život blažene Anđeline bio je obilježen viđenjima Blažene Djevice Marije i svetoga Franje Asiškoga. Predaja bilježi da je u molitvi doživljavala vatrenu ljubav Božju, pa se u njezinu krilu i rukama viđao čudesan oganj koji je gorio, a nije spaljivao njezinu haljinu, što je bio znamen plamena Duha Svetoga koji je nosila u srcu. Po njezinoj su se molitvi događala brojna ozdravljenja bolesnika i obraćenja. Kada je 1492. godine njezino tijelo svečano podignuto iz groba, pronađeno je posve netaknuto i neraspadnuto.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo blažene Anđeline pokopano je najprije u crkvi svetoga Franje u Folignu, a 2010. godine njezine su svete moći svečano prenesene u samostan svete Ane u istome gradu, gdje ih susestre i danas s ljubavlju časte. Papa Lav XII. svečano je potvrdio njezino štovanje 8. ožujka 1825. godine. U Rimskom martirologiju njezin se spomendan slavi 14. srpnja. Glavna je zaštitnica i utemeljiteljica redovnica Franjevki blažene Anđeline i Trećega samostanskog reda svetoga Franje (TOR). U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se u habitu franjevačke trećoredice s konopom oko pasa, držeći u ruci ili na prsima plamen ognja, sa zrnom žita ili uz djevojčice koje poučava kršćanskom nauku.

Isti dan, 14. srpnja, slave se i