Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 15. stoljeće › Životopisi › Blažena Ivana Scopelli

Blažena Ivana Scopelli
Klikni za povećanje
×
Blažena Ivana Scopelli
Blažena Ivana Scopelli. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Ivana Scopelli

Spomendan
9. srpnja
Razdoblje
15. stoljeće
Smrt
1491.

Život

Blažena Ivana Scopelli rođena je 1428. ili 1439. godine u Reggio Emiliji, kao deveto dijete u pobožnoj obitelji Simonea i Caterine Scopelli. Od najranijih nogu osjećala je snažan poziv prema redovničkomu životu i kontemplaciji, no njezini su se roditelji odlučno protivili njezinu odlasku u samostan. Ivana je u poslušnosti i poniznosti prihvatila njihovu volju te je ostala živjeti u roditeljskome domu sve do njihove smrti, provodeći u skrovitosti strogi pokornički život i sate u neprestanoj molitvi.

Nakon smrti roditelja oko 1480. godine, Ivana je odlučila ostvariti svoj dugogodišnji san o utemeljenju ženske redovničke zajednice posvećene Gospi od Karmela. U početku se udružila s jednom pobožnom udovicom i njezinim dvjema kćerima te su od 1480. do 1484. godine živjele u malenoj kući kao u improviziranome samostanu, obukavši karmelićansko odijelo. Uz potporu biskupa Filippa Zobolija, Ivana je 1485. godine od redovnika poniženih (humilijata) preuzela oronulu crkvu svetoga Bernarda i uz nju uredila samostan posvećen Gospi od Naroda (Santa Maria del Popolo). Taj je samostan postao prva ženska karmelićanska zajednica u Italiji, a narod ih je zbog njihova bijeloga plašta prozvao »bijelim redovnicama«.

Ivana je izabrana za prvu prioricu nove zajednice, vodeći dvadesetak sestara s majčinskom mudrošću i strogošću. Samostan je pripojen reformiranoj mantovskoj kongregaciji karmelićana. Ivana je uvela strogo evanđeosko siromaštvo te je odlučno odbijala sve materijalne darove i zadužbine ako su bile uvjetovane svjetovnim zahtjevima. Gajila je žarku marijansku pobožnost, utemeljivši posebnu molitvu nazvanu Gospina košulja, u kojoj se izmjenjivalo tisuće Zdravomarija i himana Majci Božjoj. U miru i na glasu svetosti preminula je u Reggio Emiliji, 9. srpnja 1491. godine, u šezdeset i trećoj godini života.

Čuda

Blažena Ivana bila je obdarena osobitom milošću djelotvorne molitve. Prema svjedočanstvu zabilježenome u Rimskom martirologiju, u vremenima teške oskudice kada u samostanskoj smočnici nije bilo ni zalogaja za sestre, njezina je usrdna molitva u blagovaonici na čudesan način providjela svježi kruh kojim su se sve redovnice nahranile. Godinu dana nakon njezina ukopa, 1492. godine, njezino je tijelo ekshumirano iz samostanskoga vrta i pronađeno posve netaknuto i neraspadnuto, šireći ugodan miris.

Štovanje i zaštitništvo

Grob blažene Ivane u samostanu Gospe od Naroda postao je mjesto neprestanih molitava. Kada je samostan ukinut krajem osamnaestoga stoljeća, njezine su neraspadnute relikvije 1803. godine svečano prenesene u katedralu Uznesenja Marijina u Reggio Emiliji, gdje i danas počivaju.

Papa Klement XIV. svečano je potvrdio njezino pradavno štovanje 24. kolovoza 1771. godine, uvrstivši je među blaženice. Njezin liturgijski spomendan slavi se na dan njezina prelaska u nebo, 9. srpnja. U kršćanskoj umjetnosti blažena Ivana Scopelli prikazuje se u karmelićanskom habitu s bijelim plaštem, držeći u ruci kruh, ljiljan ili sliku Blažene Djevice Marije, kao uzor molitvenoga pouzdanja u Božju providnost i utemeljiteljica karmelićanskoga monaštva u Italiji.

Isti dan, 9. srpnja, slave se i