BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Ivana Scopelli
- Spomendan
- 9. srpnja
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1491.
Život
Blažena Ivana Scopelli rođena je 1428. ili 1439. godine u Reggio Emiliji, kao deveto dijete u pobožnoj obitelji Simonea i Caterine Scopelli. Od najranijih nogu osjećala je snažan poziv prema redovničkomu životu i kontemplaciji, no njezini su se roditelji odlučno protivili njezinu odlasku u samostan. Ivana je u poslušnosti i poniznosti prihvatila njihovu volju te je ostala živjeti u roditeljskome domu sve do njihove smrti, provodeći u skrovitosti strogi pokornički život i sate u neprestanoj molitvi.
Nakon smrti roditelja oko 1480. godine, Ivana je odlučila ostvariti svoj dugogodišnji san o utemeljenju ženske redovničke zajednice posvećene Gospi od Karmela. U početku se udružila s jednom pobožnom udovicom i njezinim dvjema kćerima te su od 1480. do 1484. godine živjele u malenoj kući kao u improviziranome samostanu, obukavši karmelićansko odijelo. Uz potporu biskupa Filippa Zobolija, Ivana je 1485. godine od redovnika poniženih (humilijata) preuzela oronulu crkvu svetoga Bernarda i uz nju uredila samostan posvećen Gospi od Naroda (Santa Maria del Popolo). Taj je samostan postao prva ženska karmelićanska zajednica u Italiji, a narod ih je zbog njihova bijeloga plašta prozvao »bijelim redovnicama«.
Ivana je izabrana za prvu prioricu nove zajednice, vodeći dvadesetak sestara s majčinskom mudrošću i strogošću. Samostan je pripojen reformiranoj mantovskoj kongregaciji karmelićana. Ivana je uvela strogo evanđeosko siromaštvo te je odlučno odbijala sve materijalne darove i zadužbine ako su bile uvjetovane svjetovnim zahtjevima. Gajila je žarku marijansku pobožnost, utemeljivši posebnu molitvu nazvanu Gospina košulja, u kojoj se izmjenjivalo tisuće Zdravomarija i himana Majci Božjoj. U miru i na glasu svetosti preminula je u Reggio Emiliji, 9. srpnja 1491. godine, u šezdeset i trećoj godini života.
Čuda
Blažena Ivana bila je obdarena osobitom milošću djelotvorne molitve. Prema svjedočanstvu zabilježenome u Rimskom martirologiju, u vremenima teške oskudice kada u samostanskoj smočnici nije bilo ni zalogaja za sestre, njezina je usrdna molitva u blagovaonici na čudesan način providjela svježi kruh kojim su se sve redovnice nahranile. Godinu dana nakon njezina ukopa, 1492. godine, njezino je tijelo ekshumirano iz samostanskoga vrta i pronađeno posve netaknuto i neraspadnuto, šireći ugodan miris.
Štovanje i zaštitništvo
Grob blažene Ivane u samostanu Gospe od Naroda postao je mjesto neprestanih molitava. Kada je samostan ukinut krajem osamnaestoga stoljeća, njezine su neraspadnute relikvije 1803. godine svečano prenesene u katedralu Uznesenja Marijina u Reggio Emiliji, gdje i danas počivaju.
Papa Klement XIV. svečano je potvrdio njezino pradavno štovanje 24. kolovoza 1771. godine, uvrstivši je među blaženice. Njezin liturgijski spomendan slavi se na dan njezina prelaska u nebo, 9. srpnja. U kršćanskoj umjetnosti blažena Ivana Scopelli prikazuje se u karmelićanskom habitu s bijelim plaštem, držeći u ruci kruh, ljiljan ili sliku Blažene Djevice Marije, kao uzor molitvenoga pouzdanja u Božju providnost i utemeljiteljica karmelićanskoga monaštva u Italiji.
Isti dan, 9. srpnja, slave se i
- Blaženi Fidelis Chojnacki, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Paulina od Srca Isusova u Agoniji Visintainer, djevica 20. stoljeće
- Sveta Veronika Giuliani, opatica 18. stoljeće
- Sveti Augustin Zhao Rong, prezbiter, Petar Sans Jordà, biskup, i drugovi, mučenici 17. stoljeće
- Sveti Grgur Grassi i Franjo Fogolla, biskupi i mučenici 19. stoljeće
- Sveti Joakim He Kaizhi, vjeroučitelj i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Nikola Pieck, prezbiter, i deset drugova, mučenici 16. stoljeće
- Blažena Melanija, Marija Ana Magdalena de Guilhermier i Marija Ana Margareta de Rocher, djevice i mučenice 18. stoljeće
- Blaženi Hadrijan Fortescue, vitez i mučenik 2. stoljeće