SVETAC · PREZBITER
Sveti Jakov Markijski
- Spomendan
- 28. studenoga
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1476.
Život
Sveti Jakov Markijski (krsnim imenom Domenico Gangala) rođen je u rujnu 1393. godine u Monteprandoneu u Markama Ankonitanskim, u siromašnoj i bogobojaznoj obitelji. Prve nauke započeo je u Offidi kod svoga ujaka svećenika, a potom je nastavio školovanje u Ascoliju. Pošao je na sveučilište u Perugiji, gdje je postigao doktorat iz građanskoga i kanonskoga prava. Uspješno je djelovao kao sudac u Bibbieni i notar u Firenci, no usred pravničkih uspjeha u njegovoj se duši rodila neodoljiva čežnja za posvećenjem Bogu.
Promatrajući svetu goru Alvernu i razmatrajući Kristovu muku, Jakov se odrekao svjetovne karijere te je 26. srpnja 1416. godine stupio u Red manje braće u crkvici Porcijunkula u Asizu. Novicijat je završio u samotištu Eremo delle Carceri na gori Subasio, a teologiju je studirao u Fiesoleu pokraj Firence pod vodstvom svetoga Bernardina Sienskoga, zajedno sa svetim Ivanom Kapistranskim. Zaređen je za svećenika 1420. ili 1423. godine te je ubrzo započeo svoje iznimno, polustoljetno propovjedničko djelovanje.
Kao istaknuti vođa opservantske obnove franjevačkoga reda, Jakov je provodio život u najstrožoj askezi: postio je devet mjeseci u godini, nosio oštru kostrijet i spavao jedva nekoliko sati na golim daskama, sve dok ga učitelj Bernardin nije opomenuo da ublaži pokoru radi očuvanja snage za propovijedanje. Propovijedao je po čitavoj Italiji, okupljajući na trgovima desetke tisuća slušatelja, jer crkve nisu mogle primiti mnoštvo. Uvodio je kršćanski mir među krvno zavađene gradove, poput povijesnoga pomirenja Ferma i Ascolija. Utemeljivao je zalagaonice za siromahe (monte di pietà) kako bi zaštitio siromašni puk od zelenaša.
Pape su mu povjeravali teška apostolska i diplomatska poslanstva diljem Europe. Djelovao je u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Ugarskoj, Danskoj i Švedskoj. Od 1432. godine u nekoliko je navrata boravio u Bosni kao papinski legat i vikar bosanskih franjevaca, neumorno propovijedajući obraćenje, no ondje se susreo s teškim progonima od strane lokalnih vlastodržaca koji su ga čak pokušali otrovati. Sudjelovao je na saborima u Baselu i Firenci, zalažući se za jedinstvo istočnih kršćana s Katoličkom Crkvom, a propovijedao je i križarske pohode protiv osmanske opasnosti. Odbio je ponuđenu biskupsku stolicu u Milanu, želeći do kraja ostati siromašni propovjednik. Posljednje godine života proveo je u Napulju, gdje je sveto preminuo 28. studenoga 1476. godine.
Čuda
Gospodin je svetoga Jakova pratio čudesnim darovima kroz cijeli njegov apostolat. Svojom je molitvom i znakom križa ozdravljao nebrojene bolesnike, vraćao vid slijepima i sluh gluhima. Kada su mu zlobni neprijatelji u piće ulili smrtonosni otrov kako bi ga ušutkali, Jakov je nad čašom načinio znak križa: staklo je u tom času puklo, a otrov je u obliku zmije izišao van ne naškodivši Božjemu ugodniku.
Štovanje i zaštitništvo
Rimokatolička Crkva slavi spomendan svetoga Jakova Markijskoga 28. studenoga. Papa Urban VIII. proglasio ga je blaženim 1624. godine, a papa Benedikt XIII. svečano ga je kanonizirao 1726. godine. Njegovo neraspadnuto tijelo stoljećima je počivalo u crkvi Santa Maria la Nova u Napulju, a 2001. godine svečano je preneseno u svetište Santa Maria delle Grazie u njegovu rodnom Monteprandoneu. Jedan je od glavnih nebeskih zaštitnika grada Napulja i Monteprandonea. U umjetnosti se prikazuje u franjevačkom habitu sa škapularom i konopom, držeći u desnoj ruci kalež iz kojega izlazi zmija, te s raspelom i knjigom svojih propovijedi.
Isti dan, 28. studenoga, slave se i
- Sveta Teodora iz Rossana, opatica 10. stoljeće
- Sveti Andrija Trần Văn Trông, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Irenarh iz Sebaste, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Papinijan od Vite i Mansuet od Uruse, biskupi i mučenici 5. stoljeće
- Blaženi Alojzije Campos Górriz, mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Ivan od Isusa Adradas Gonzalo, prezbiter, i četrnaest drugova, redovnici i mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Jakov Thomson, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Stjepan Mlađi, redovnik i mučenik 8. stoljeće