BLAŽENIK · REDOVNIK
Blaženi Jakov Griesinger iz Ulma
- Spomendan
- 11. listopada
- Razdoblje
- 15. stoljeće
- Smrt
- 1491.
Život
Blaženi Jakov Griesinger (poznat i kao Jakov iz Ulma) rođen je 1407. godine u njemačkome gradu Ulmu, kao drugi sin u imućnoj i pobožnoj obitelji oca Teodorika. Otac se pobrinuo da mladić stekne dobru naobrazbu: naučio je osnove latinskoga jezika te je izučio cijenjeni obrt izrade oslikanih crkvenih prozora i vitraja, po čemu je Njemačka onoga doba bila nadaleko glasovita.
Kada mu je bilo dvadeset i pet godina, 1432., uputio se na pokorničko hodočašće u Rim kako bi korizmu proveo na grobovima svetih apostola. Kako mu je ponestalo novca za povratak u domovinu, otišao je u Napulj i stupio u vojnu službu kao plaćenik. Nakon četiri godine napustio je oružje te je pet godina radio kao sluga u kući jednoga plemića u Capui. Godine 1441. ponovno je krenuo put zavičaja, ali je u Bologni ponovno ostao bez sredstava za život te se na kraće vrijeme pridružio mjesnoj vojnoj posadi. No, kada je u Bologni posjetio baziliku svetoga Dominika i pomolio se na grobu utemeljitelja Reda propovjednika, duboko ga je ganuo sveti život i molitveni žar dominikanaca.
Iste 1441. godine Jakov je odlučio napustiti svijet i stupiti u Dominikanski red u samostanu u Bologni. Uzeo je habit brata konversa, posvetivši se najjednostavnijim manualnim poslovima u skromnosti, poslušnosti i šutnji. Svoj je rad pretvarao u neprestanu molitvu, a za molitvu Očenaša govorio je da mu je slađa od meda. Njegov umjetnički dar ubrzo je prepoznat, pa mu je povjerena izrada veličanstvenih vitraja za obnovljene bolonjske crkve. Osobito se proslavio izradom vitraja u kapeli bilježnika u bazilici svetoga Petronija. Iako je stvarao vrhunska umjetnička djela, ostao je djetinje ponizan, provodeći noći u pripremi za primanje svete pričesti. Nakon pedeset godina uzornoga redovničkog života, preminuo je u Gospodinu u samostanu u Bologni, 11. listopada 1491. godine.
Čuda
Blaženi Jakov bio je obdaren iznimnim mističnim darom sabranosti u radu. Dok je satima slikao i pekao staklo za crkvene prozore, bio je potpuno uronjen u razmatranje Božjih otajstava, a učenici su svjedočili da su ga viđali u molitvenim zanosima. Nakon njegove smrti na njegovu su se grobu počela događati mnoga čudesna uslišanja onih koji su se preporučivali njegovu zagovoru.
Štovanje i zaštitništvo
Tijelo blaženoga Jakova počiva u bazilici svetoga Dominika u Bologni, gdje je od 1965. godine pohranjeno u kapeli Presvetoga Srca Isusova. Njegov učenik Ambrosino da Soncino sastavio je 1501. godine njegov prvi životopis.
Papa Lav XII. svečano je potvrdio njegovo pradavno štovanje 3. kolovoza 1825. godine, uvrstivši ga u popis blaženika. Njegov se spomendan u Rimskom martirologiju slavi 11. listopada. U kršćanskoj umjetnosti blaženi Jakov Griesinger prikazuje se u bijelom dominikanskom habitu brata laika, držeći u ruci alate za obradu stakla, kist ili komad obojenoga vitraja sa slikom Raspetoga, kao nebeski zaštitnik staklara, slikara vitraja i kršćanskih zanatlija.
Isti dan, 11. listopada, slave se i
- Sveti Aleksandar Sauli, biskup 16. stoljeće
- Sveti Bruno Veliki od Kölna, biskup 10. stoljeće
- Sveti Filip, đakon 1. stoljeće
- Sveti Firmin od Uzèsa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Gaudencije (Radim) od Gniezna, biskup 11. stoljeće
- Sveti Gumar od Liera, vitez 8. stoljeće
- Sveti Kanik (Cainnech) od Aghaboea, opat 6. stoljeće
- Sveti Majnart od Rige, biskup 12. stoljeće
- Sveti Nikazije, Kvirin, Skubikul i Piencija, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Sanktin od Verduna, biskup 4. stoljeće
- Blaženi Anđeo Ramos Velázquez, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Marija od Pustih Torres Acosta, djevica 19. stoljeće
- Sveti Anastazije Apokrizijar, prezbiter 7. stoljeće
- Sveti Petar Lê Tùy, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Sveti Sarmata, opat i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Tarah, Prob i Andronik, mučenici 4. stoljeće