SVETICA · DJEVICA
Sveta Franciska Ksavera Cabrini
- Spomendan
- 22. prosinca
- Razdoblje
- 20. stoljeće
Među najštovanijima: Najštovaniji na engleskom području, Najštovaniji na talijanskom području
Život
Sveta Franciska Ksavera Cabrini, krsnim imenom Marija Franciska, rođena je 15. srpnja 1850. u mjestu Sant'Angelo Lodigiano u Lombardiji kao najmlađe od trinaestero djece pobožnih seljaka Agostina Cabrinija i Stelle Oldini. Rođena je dva mjeseca prerano te je cijeloga života bila krhka zdravlja. Još kao djevojčica, posjećujući ujaka svećenika uz kanal, pravila je male brodiće od papira, stavljala u njih ljubičice koje je nazivala misionarima i puštala ih niz vodu maštajući o misijama u Indiji i Kini. Prvu svetu pričest primila je s devet godina. Jednom je prilikom pala u rijeku i bujica ju je odnijela, a čudesno spasenje pripisala je Božjoj providnosti.
Školovala se kod Kćeri Presvetog Srca Isusova u Arlunu i 1868. godine stekla učiteljsku diplomu, nakon čega je predavala u župnoj školi. Nakon smrti roditelja 1870. godine željela je stupiti u samostan, ali su je dvije redovničke zajednice odbile zbog njezina preslaba zdravlja, osobito nakon što je 1872. godine, njegujući bolesnike za vrijeme epidemije velikih boginja, i sama oboljela. Godine 1874. na poziv župnika u Codognu preuzela je brigu za jedno sirotište i ondje položila redovničke zavjete. Kada se ta zajednica 1880. godine raspala, biskup u Lodiju Domenico Gelmini potaknuo ju je da sama osnuje novu misionarsku družbu. U studenome 1880. u bivšem franjevačkom samostanu u Codognu sa sedam suradnica osnovala je Družbu misionarki Presvetog Srca Isusova i uzela ime Ksavera u čast svetog Franje Ksaverskog.
Njezina je velika želja bila poći u Kinu, ali kada je u rujnu 1887. došla u Rim tražiti odobrenje, papa Leon XIII. uputio ju je drugim putem rekavši joj da ne ide na Istok, nego na Zapad, među tisuće siromašnih talijanskih iseljenika u Sjedinjenim Američkim Državama koji su ondje živjeli u bijedi i bez duhovne skrbi. Poslušna Kristovu namjesniku, s križem koji joj je predao biskup u Piacenzi Ivan Krstitelj Scalabrini, otplovila je sa šest sestara u New York, kamo su stigle 31. ožujka 1889. godine. Unatoč početnom nerazumijevanju, predrasudama prema talijanskim doseljenicima i oskudici, Majka Cabrini hrabro je započela rad u najsiromašnijim četvrtima.
Njezina misionarska revnost nije poznavala granica. Dvadeset i osam puta preplovila je Atlantski ocean i na mulama prelazila planinske lance Anda kako bi iz Paname stigla u Buenos Aires. Naučila je engleski i španjolski jezik te je diljem Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, kao i u Europi, osnovala šezdeset i sedam ustanova: škola, vrtića, sirotišta i velikih bolnica u gradovima poput New Yorka, Chicaga i New Orleansa. Sestre su iseljenicima pružale vjersku pouku, tečajeve jezika, pomoć u pisanju pisama obiteljima u domovini te skrb za bolesnike i zatvorenike. Svoju pobožnost Presvetom Srcu Isusovu živjela je kao djelotvornu ljubav i zadovoljštinu za grijehe svijeta kroz služenje najzapuštenijima.
Godine 1909. primila je američko državljanstvo. Iscrpljena neprestanim radom i posljedicama malarije, preminula je na glasu svetosti 22. prosinca 1917. u Chicagu.
Štovanje i zaštitništvo
Blaženom ju je proglasio 1938. godine, a svetom 1946. godine papa Pio XII., čime je postala prva svetica američkog državljanstva. Isti ju je papa 8. rujna 1950. proglasio nebeskom zaštitnicom svih iseljenika. Njezino tijelo počiva u njezinu svetištu u New Yorku, a spomendan joj se slavi 22. prosinca.
Isti dan, 22. prosinca, slave se i
- Blaženi Toma Holland, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Četrdeset i tri monaha iz Raita, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Heremon Nilopolski i mnogi mučenici, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Hunger od Utrechta, biskup 9. stoljeće
- Sveti Ishirion Egipatski, mučenik 3. stoljeće
- Trideset rimskih mučenika, mučenici 4. stoljeće