BLAŽENIK · BISKUP I MUČENIK
Blaženi Ignacije Maloyan
- Spomendan
- 11. lipnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1915.
Život
Sveti Ignacije Maloyan (Ignatius Maloyan), kršten imenom Choukrallah, rođen je 19. travnja 1869. u gradu Mardinu u Osmanskom Carstvu (današnja Turska), u pobožnoj armenskoj obitelji Melkona i Faridé Maloyan. Kada mu je bilo četrnaest godina, njegov duhovni otac Joseph Tchérian prepoznao je u njemu klicu svećeničkoga poziva i poslao ga u samostan i sjemenište Armenskoga katoličkog patrijarhata u Bzommaru u Libanonu. Ondje je stekao visoko teološko obrazovanje i duhovnu formaciju, te je 2. kolovoza 1896. zaređen za svećenika, uzevši redovničko ime Ignacije, u čast svetoga biskupa i mučenika Ignacija Antiohijskoga, čije će mučeničko svjedočanstvo kasnije i sam nasljedovati.
Između 1897. i 1910. otac Maloyan revno je djelovao kao župnik u Aleksandriji i Kairu u Egiptu, okupljajući razasute armenske katolike i pružajući im sakramentalnu i materijalnu skrb. Godine 1904. patrijarh Boghos Bedros XII. Sabbaghian pozvao ga je u Carigrad za svoga osobnoga tajnika. Na biskupskom sinodu Armenske Katoličke Crkve održanom u Rimu u listopadu 1911., otac Ignacije izabran je za nadbiskupa Mardina, a posvetio ga je novi patrijarh Boghos Bedros XIII. Terzian 22. listopada 1911. godine. Došavši u svoju nadbiskupiju usred političkih previranja i nemira, nadbiskup Maloyan posvetio se obnovi vjerskoga života, širenju pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu i brizi za siromašne i siročad.
Kada je u proljeće 1915. godine buknuo genocid nad kršćanima u Osmanskom Carstvu, mardinski su se kršćani našli na udaru lokalnih vlasti i fanatičnih progonitelja. Dana 3. lipnja 1915. osmanska je policija upala u nadbiskupski dvor i uhitila nadbiskupa Maloyana zajedno s brojnim svećenicima i uglednim vjernicima, pod lažnom optužbom da u katedrali skriva oružje protiv države. U zatvoru su ga divljački mučili: čupali su mu nokte s ruku i nogu, tukli ga toljagama i tjerali ga da hoda bos po oštrom kamenju, tražeći od njega da prijeđe na islam kako bi spasio život. Nadbiskup je nepokolebljivo odgovorio: »Nikada se neću odreći Krista i Njegove Crkve! Krvlju ću posvjedočiti svoju vjeru!«
Dana 9. lipnja 1915. nadbiskup Maloyan i skupina od preko četiri stotine kršćana vezani su u lance i pješice potjerani u smrtonosnu kolonu prema Diyarbakıru. U pustome mjestu Kara-Köprü pokraj sela Çınara, kolona je zaustavljena 11. lipnja 1915. godine. Zapovjednik je još jednom ponudio nadbiskupu slobodu i visoke časti ako prijeđe na islam, no on je to ponovno odlučno odbio. Tada je sveti pastir zatražio nekoliko trenutaka za molitvu: uzeo je komad običnoga kruha, izgovorio riječi posvećenja i podijelio pričest svojim vjernicima i svećenicima koji su čekali smrt. Nakon što je blagoslovio svoje stado, turski ga je časnik ustrijelio hicem iz pištolja u zatiljak, a vojnici su potom mecima sasjekli i ostale vjernike. Nadbiskup Maloyan predao je svoju dušu Gospodinu u četrdeset i šestoj godini života, postigavši neuveli vijenac nebeskoga mira i mučeničke slave.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ignacija Maloyana blaženim mučenikom 7. listopada 2001. na Trgu svetoga Petra u Rimu, istaknuvši ga kao uzor pastira koji daje život za svoje ovce. Papa Lav XIV. svečano ga je ubrojio među svete na Trgu svetoga Petra 19. listopada 2025. godine. Njegov liturgijski spomendan slavi se 11. lipnja, na dan njegova mučeništva. U crkvenoj umjetnosti prikazuje se u svečanome istočnom arhijerejskom ruhu s krunom i pastirskim štapom, držeći u ruci križ i posvećeni kruh kojim je okrijepio svoje stado prije pogubljenja.
Isti dan, 11. lipnja, slave se i
- Blažena Jolanda Poljska, opatica 13. stoljeće
- Blažena Marija Schininà, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Bardo od Mainza, biskup 11. stoljeće
- Sveta Marija Rosa Molas y Vallvé, djevica 19. stoljeće
- Sveta Paula Frassinetti, djevica 19. stoljeće
- Sveti Barnaba, apostol 1. stoljeće
- Sveti Maksim od Napulja, biskup 4. stoljeće
- Sveti Parizije, prezbiter 13. stoljeće
- Sveti Rimbert od Hamburga i Bremena, biskup 9. stoljeće
- Blaženi Stjepan Bandelli, prezbiter 15. stoljeće
- Sveta Aledis, djevica 13. stoljeće
- Sveti Ivan Sahagunski González de Castrillo, prezbiter 15. stoljeće