BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Marija Elizabeta Hesselblad
- Spomendan
- 24. travnja
- Razdoblje
- 20. stoljeće
- Smrt
- 1957.
Život
Sveta Marija Elizabeta Hesselblad rođena je 4. lipnja 1870. u Fåglaviku u Švedskoj, kao peta od trinaestero djece u luteranskoj obitelji Augusta Roberta Hesselblada i Cajse rođene Petersdotter Dag. Zbog teških materijalnih prilika nakon očeve smrti morala je rano početi raditi te je 1888. emigrirala u Sjedinjene Američke Države. U New Yorku je završila školu za medicinske sestre pri bolnici Roosevelt i radila njegujući bolesnike po kućama. Kroz susrete s katoličkim bolesnicima i duboko osobno proučavanje vjere i Svetoga pisma osjetila je milost obraćenja. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza 1902., u kapeli samostana sestara od Pohođenja u Washingtonu primljena je u puno zajedništvo Katoličke Crkve. Tom je prigodom zapisala: »U trenutku se na mene izlila Božja ljubav. Shvatila sam da na tu ljubav mogu odgovoriti samo žrtvom i ljubavlju spremnom na trpljenje«.
Nakon obraćenja hodočastila je u Rim, gdje je primila sakrament potvrde i posjetila kuću u kojoj je u četrnaestom stoljeću živjela njezina sunarodnjakinja sveta Brigita Švedska. Osjetila je jasan poziv da svoj život posveti molitvi za jedinstvo kršćana i obnovi Red svete Brigite. Papa Pio X. dopustio joj je 1906. da obuče brigidinski habit. Budući da su drevni samostani izumrli, Marija Elizabeta je 9. studenoga 1911. u Rimu utemeljila novu granu, Sestre Presvetoga Spasitelja svete Brigite, koje su kontemplaciju povezale sa služenjem bolesnicima i radom na ekumenizmu. Vratila se u Švedsku 1923. otvorivši kuću u Djursholmu, a 1931. uspjela je za svoju družbu preuzeti povijesnu kuću svete Brigite na Trgu Farnese u Rimu. Tijekom Drugoga svjetskog rata u tom je samostanu skrivala i spasila više od šezdeset Židova od nacističkoga progona. Zbog njezina apostolskoga žara mnogi su prigrlili katoličku vjeru, među kojima i bivši rimski glavni rabin Israel Zolli. Preminula je sveto u Rimu u jutarnjim satima 24. travnja 1957. godine.
Čuda
Za njezinu kanonizaciju ispitan je i priznat čudesan događaj ozdravljenja na Kubi, gdje je teško bolesna osoba neobjašnjivo i potpuno ozdravila po njezinu zagovoru, što je liječnička komisija Kongregacije za kauze svetaca potvrdila kao medicinski neshvatljivo.
Štovanje i zaštitništvo
Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 9. travnja 2000., a papa Franjo kanonizirao ju je 5. lipnja 2016. na Trgu svetog Petra u Rimu. Zbog spašavanja Židova tijekom holokausta memorijalni centar Yad Vashem dodijelio joj je 2004. naslov Pravednice među narodima. Spomendan joj se slavi 24. travnja.
Njezino tijelo počiva u crkvi svete Brigite na Trgu Farnese u Rimu. Prikazuje se u brigidinskom habitu s prepoznatljivim bijelim platnenim križem i crvenim točkama na velu, simbolima Kristovih rana.
Isti dan, 24. travnja, slave se i
- Sveta Marija od svete Eufrazije Pelletier, djevica 19. stoljeće
- Svete Marija Kleofina i Saloma, učenice Gospodinove 1. stoljeće
- Sveti Aleksandar Lionski, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Antim Nikomedijski, biskup, i drugovi, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Benedikt Menni, prezbiter 20. stoljeće
- Sveti Egbert od Ripona, prezbiter i redovnik 8. stoljeće
- Sveti Fidelis iz Sigmaringena, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Grgur Elvirski, biskup 4. stoljeće
- Sveti Melit od Canterburyja, biskup 7. stoljeće
- Sveti Wilfrid od Yorka, biskup 8. stoljeće
- Sveti Deodat iz Bloisa, đakon i opat 6. stoljeće
- Sveti Vilim Firmatus, pustinjak 11. stoljeće