Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 20. stoljeće › Životopisi › Blažena Nemezija Valle

Blažena Nemezija Valle
Klikni za povećanje
×
Blažena Nemezija Valle
Blažena Nemezija Valle. Izvor slike: Wikimedia Commons

BLAŽENICA · DJEVICA

Blažena Nemezija Valle

Spomendan
18. prosinca
Razdoblje
20. stoljeće
Smrt
1916.

Život

Blažena Nemezija Valle (Nemesia Valle), krštena imenom Maddalena Teresa Giulia, rođena je 26. lipnja 1847. u Aosti u Italiji, u obitelji trgovca Anselma Vallea i modistice Marije Cristine Dalbard. Istoga dana primila je sakrament krštenja u drevnoj crkvi svetoga Ursa. Majka joj je preminula kada je maloj Juliji bilo tek pet godina, pa su nju i mlađega brata Vincenza odgajali strogi očevi rođaci. U jedanaestoj godini poslana je na školovanje u Besançon u Francuskoj, u pansionat Sestara milosrdnica svete Ivane Antide Thouret. Ondje je naučila francuski jezik, glasovir, crtanje i ručni rad, ali je nadasve upila kršćansku duhovnost svetoga Vinka Paulskoga i svetoga Franje Saleškoga. Kada se vratila kući, otac se ponovno oženio, no Julija nije naišla na razumijevanje maćehe, što ju je još više usmjerilo prema traženju utočišta u Bogu.

Želeći se posve posvetiti Gospodinu i izbjeći udaju koju joj je planirao otac, Julija je 8. rujna 1866. stupila u novicijat Sestara milosrdnica u Vercelliju. Po završetku novicijata položila je prve zavjete i primila redovničko ime sestra Nemezija, po ranokršćanskom mučeniku Nemeziju. Poslana je u Zavod svetoga Vinka u Tortoni, gdje je trideset i šest godina radila kao učiteljica u osnovnoj i višoj školi, poučavajući djecu općim predmetima i francuskom jeziku. Radila je u sirotištu, dvorila siromahe i pomagala bogoslovima, a 1887. izabrana je za poglavaricu zajednice u Tortoni. Građani su je zbog njezine neizmjerne dobrote i blagosti prozvali »naš anđeo«. Za vrijeme epidemije kolere 1890. otvorila je vrata zavoda za bolesnike, a usko je surađivala sa svetim Alojzijem Orioneom i blaženom Teresom Grillo Michel u pomaganju napuštenima. Njezino je životno geslo bilo: »Usmjeri se na jedan jedini cilj: samo Bog!«

U svibnju 1903. premještena je u Borgaro Torinese, gdje joj je povjerena odgovorna služba magistre novakinja za novoutemeljenu torinsku provinciju. Kroz trinaest godina majka Nemezija odgojila je više od pet stotina mladih redovnica, učeći ih prisnom odnosu s Bogom, poniznosti, ljubavi prema siromasima i vjernosti evanđeoskim savjetima. U zajednici je morala podnositi teška nerazumijevanja i javne prijekore provincijalne glavarice koja je zahtijevala stroži i hladniji pristup odgoju, no majka Nemezija sve je podnosila u herojskoj šutnji, ne mijenjajući svoj stil evanđeoske blagosti i majčinske ljubavi. Iscrpljena nutarnjim patnjama i radom, teško je oboljela od upale pluća 11. prosinca 1916. godine. Nakon tjedan dana teške agonije blago je preminula u Borgaru Torineseu 18. prosinca 1916. u 21 sat i 10 minuta, dok se samostanska soba ispunila nebeskim miomirisom ruža i ljubičica.

Čuda

Svetost života majke Nemezije Valle potvrdio je sam Bog mnogobrojnim duhovnim plodovima i uslišanjima onih koji su se preporučivali njezinim molitvama. Za njezinu beatifikaciju Sveta Stolica i liječnička komisija ispitale su i potvrdile čudesno ozdravljenje koje se dogodilo po njezinu moćnom zagovoru. Liječnici su to ozdravljenje proglasili potpunim, trenutnim i znanstveno neobjašnjivim, što je papa Ivan Pavao II. svečano proglasio pravim čudom u dekretu od 20. prosinca 2003. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo blažene Nemezije Valle s velikim se poštovanjem čuva u crkvi Sestara milosrdnica u Borgaru Torineseu pokraj Torina. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 25. travnja 2004. na Trgu svetoga Petra u Rimu. Njezin se liturgijski spomendan slavi 18. prosinca, na dan njezina rođenja za nebo. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u redovničkom habitu milosrdnica svete Ivane Antide Thouret, s križem u ruci ili kako s majčinskom blagošću poučava mlade novakinje i siromašnu djecu.

Isti dan, 18. prosinca, slave se i