SVETICA · REDOVNICA
Sveta Melanija Mlađa
- Spomendan
- 31. prosinca
- Razdoblje
- 5. stoljeće
- Smrt
- 439.
Život
Sveta Melanija Mlađa rodila se u Rimu oko 383. godine u jednoj od najbogatijih i najuglednijih patricijskih obitelji Valerijevaca. Njezini su roditelji bili Publikola i Albina, a baka joj je bila glasovita Melanija Starija. Iako je od najranijega djetinjstva čeznula za posvećenim djevičanstvom, iz poslušnosti prema roditeljima u trinaestoj se godini udala za svoga rođaka, patricija Pinijana. U braku je rodila dvoje djece, no oba su djeteta ubrzo preminula. Nakon te teške obiteljske kušnje, Melanija je zadobila suprugov pristanak da započnu zajednički život u evanđeoskoj čistoći, siromaštvu i askezi, postavši duhovni brat i sestra na putu svetosti.
Melanija i Pinijan donijeli su odluku da rasprodaju svoja neizmjerna imanja u Italiji, Galiji, Hispaniji i Africi te da sav prihod podijele siromasima, crkvama i samostanima. Bježeći pred najezdom Alarikovih Vizigota, napustili su Rim 408. godine i boravili na Siciliji, a 410. godine prešli su u sjevernu Afriku. Ondje su proveli sedam godina u prisnom prijateljstvu sa svetim Augustinom i svetim Alipijem. Melanija je u Tagasti osnovala samostan za djevice, postavši im poglavarica, dok je Pinijan vodio samostan za muškarce.
Godine 417. Melanija, njezina majka Albina i Pinijan pošli su preko Aleksandrije u Svetu zemlju. U Jeruzalemu su živjeli u svratištu za hodočasnike te upoznali svetoga Jeronima u Betlehemu. Nakon što je posjetila monaška središta u Egiptu, Melanija se povukla u samicu na Maslinskoj gori, gdje je provela dvanaest godina u molitvi i postu. Na Maslinskoj gori podigla je samostan za žene, a nakon suprugove smrti sagradila je i samostan za monahe, kapelu i veliku crkvu.
Krajem 436. godine otputovala je u Carigrad, gdje je privela kršćanskomu krštenju svoga strica poganina Voluzijana i hrabro se borila protiv zabluda nestorijanizma. U Jeruzalemu je 438. godine primila caricu Eudokiju, suprugu cara Teodozija Mlađega. Iscrpljena dugotrajnom askezom i djelima ljubavi, sveta je Melanija u miru preminula u Jeruzalemu 31. prosinca 439. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svete Melanije Mlađe slavi se 31. prosinca. Rimski martirologij trajno čuva spomen na njezin odlazak iz Rima sa suprugom svetim Pinijanom u Sveti grad Jeruzalem, gdje su oboje u redovničkom staležu posvetili svoje živote Bogu i sveto usnuli. Istočna Crkva časti je od davnine, a na Zapadu je njezino štovanje ponovno procvalo nakon što je kardinal Rampolla krajem devetnaestoga stoljeća otkrio njezine izvorne latinske i grčke životopise. Papa Pio X. potvrdio je njezino liturgijsko štovanje 1908. godine. Zaštitnica je redovnica, udovica i onih koji se dragovoljno odriču bogatstva radi Krista. U umjetnosti se prikazuje u jednostavnoj redovničkoj odjeći s velom, držeći u ruci lubanju, križ i posudu s milostinjom, često s maketom samostana na Maslinskoj gori.
Isti dan, 31. prosinca, slave se i
- Blaženi Alan de Solminihac, biskup 17. stoljeće
- Sveta Donata, Paulina, Rogata, Dominanda, Serotina, Saturnina i Hilarija, mučenice 1. stoljeće
- Sveta Katarina Labouré, djevica 19. stoljeće
- Sveta Kolumba iz Sensa, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveti Barbacijan od Ravenne, prezbiter 5. stoljeće
- Sveti Zotik Carigradski, prezbiter 4. stoljeće
- Sveti Ivan Franjo Régis, prezbiter 17. stoljeće
- Sveti Marij od Lausanne, biskup 6. stoljeće