Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Spomen › 4966 afričkih mučenika i ispovjedalaca vjere

SVETAC · MUČENICI

4966 afričkih mučenika i ispovjedalaca vjere

Spomendan
12. listopada
Razdoblje
5. stoljeće

Život

Godine 483. i 484. u sjevernoj Africi buknuo je strašan progon Katoličke Crkve pod vlašću arijanskoga vandalskog kralja Hunerika. Vandali su, zadojeni arijanskim krivovjerjem, htjeli iskorijeniti katoličku vjeru u puno božanstvo Isusa Krista te su svim silama nastojali prisiliti biskupe, svećenike i vjerne kršćane na otpadništvo. Hunerik je izdao okrutne edikte kojima je naredio progonstvo svih pravovjernih službenika Crkve.

Tada je okupljeno golemo mnoštvo od 4966 kršćana, među kojima su bili brojni biskupi, prezbiteri, đakoni i vjerni puk, uključujući starce, žene i djecu. Među predvodnicima te svete skupine isticali su se sveti biskupi Ciprijan i Feliks, uzorni Gospodnji svećenici. Po kraljevoj zapovijedi, u mržnji prema katoličkoj istini, svi su oni prognani u strašnu i suhu pustinju na jugu zemlje. Tijekom dugoga i iscrpljujućega marša kroz divljinu, arijanski su ih vojnici nemilosrdno tukli, vezali i tjerali bez vode i hrane. Oni koji nisu mogli hodati bili su vezani za konje i vučeni po oštrom kamenju. Nakon neizrecivih patnji, gladi, žeđi i raznih muka u pustinjskom izgnanstvu, ovi su hrabri ispovjedatelji vjere slavno proslavili svoje mučeništvo, predavši duše Bogu.

Štovanje i zaštitništvo

Katolička Crkva slavi spomendan 4966 afričkih mučenika i ispovjedalaca vjere 12. listopada. Njihov je svijetli spomen svečano unesen u Rimski martirologij. Časte se kao veličanstveno svjedočanstvo nepokolebljive vjernosti pravovjernoj katoličkoj vjeri pred nasiljem krivovjeraca. U umjetnosti se prikazuju kao veliko mnoštvo kršćana u bijelim haljinama s palminim granama mučeništva u rukama, s biskupima Ciprijanom i Feliksom na čelu.

Isti dan, 12. listopada, slave se i