Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Akacije Melitenski

Sveti Akacije Melitenski
Klikni za povećanje
×
Sveti Akacije Melitenski
Sveti Akacije Melitenski. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Akacije Melitenski

Spomendan
17. travnja
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
435.

Život

Sveti Akacije bio je pastir i biskup grada Melitene, u pokrajini Armeniji, tijekom prve polovice petoga stoljeća. Melitena je bila važno pogranično središte rimske uprave na istoku, grad u kojemu je kršćanska zajednica imala dugu tradiciju pravovjerja i mučeništva.

Akacije je bio čovjek duboke teološke izobrazbe, kreposnoga života i nepokolebljive odanosti katoličkoj vjeri. Kada je carigradski patrijarh Nestorije počeo širiti svoje pogubno krivovjerje o dvjema osobama u Isusu Kristu i nijekati Blaženoj Djevici Mariji naslov Bogorodice, sveti je Akacije odlučno ustao u obranu istine. Godine 431. sudjelovao je na Trećemu ekumenskom saboru u Efezu, gdje je zajedno sa svetim Ćirilom Aleksandrijskim i drugim pravovjernim ocima branio i posvjedočio dogmu o jednoj božanskoj osobi u Kristu i božanskom materinstvu Marijinu.

Nakon Efeškoga sabora, neprijatelji pravovjerja i pristaše krivih nauka pokrenuli su spletke protiv Akacija. Zbog svoje beskompromisne vjernosti i odbijanja bilo kakvoga pomirenja sa zabludama, sveti je biskup bio nepravedno optužen i nasilno svrgnut sa svoje biskupske stolice u Meliteni. Podnio je to progonstvo i nepravdu s evanđeoskim mirom i strpljivošću, ostavši do kraja vjeran Apostolskoj Stolici i saborskim odlukama. Nakon što je posvetio svoj život obrani vjere i podnio trpljenje radi Krista, sveti je Akacije u miru usnuo u Gospodinu oko 435. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Akacija Melitenskoga slavi se 17. travnja. Rimski martirologij trajno čuva spomen na njegovo biskupsko služenje u Meliteni u Armeniji, ističući da je na Efeškome saboru hrabro obranio pravovjernu vjeru protiv Nestorija te potom bio nepravedno svrgnut sa svoje stolice. Crkva ga časti kao postojanoga ispovjednika vjere i branitelja Bogorodičina dostojanstva. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ruhu istočnoga obreda s omoforom, držeći u ruci knjigu efeških saborskih odluka ili ikonu Bogorodice.

Isti dan, 17. travnja, slave se i