Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Spomen › Sveti Šimun Stupnik

SVETAC · REDOVNIK

Sveti Šimun Stupnik

Spomendan
27. srpnja
Razdoblje
5. stoljeće

Život

Sveti Šimun Stupnik rođen je oko 390. godine u selu Sisan u Ciliciji na granici sa Sirijom. Još kao dječak, čuvajući stada, čuo je u crkvi evanđeoska blaženstva koja su mu duboko potresla dušu, potaknuvši ga da ostavi sve i pođe za Kristom. Ušao je u obližnji samostan, no njegova je želja za strogom pokorom nadilazila samostanska pravila, pa se povukao u pustinju blizu Antiohije u Siriji.

Kako bi izbjegao nepregledno mnoštvo hodočasnika koje mu je hrlilo radi savjeta i molitve, Šimun se popeo na visoki kameni stup, postavši time začetnik posve novoga oblika askeze zvane stilitstvo. Na stupu je proboravio više od trideset godina, izložen nesmiljenom suncu, kiši, mrazu i vjetrovima. Danonoćno se klanjao Bogu u molitvi, a dva puta dnevno obraćao se okupljenom narodu, propovijedajući pokoru, pravdu, mir i milosrđe. Njegov je glas dopirao do careva i biskupa; snažno je podupirao odluke Kalcedonskoga sabora i branio pravovjerni nauk. Preminuo je u molitvi na stupu 459. godine.

Čuda

Gospodin je po svetom Šimunu izveo bezbrojna čuda. Bolesnici su ozdravljali na njegovu riječ, slijepi su progledavali, a hromi prohodali. Izmirio je zavađene narode, a tisuće nomadskih beduina i pogana obratilo se na kršćanstvo vidjevši njegov nadljudski život i čudesna djela.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Šimuna Stupnika slavi se 27. srpnja. Uvršten je u Rimski martirologij kao monah čiji je život i čudesno vladanje zadivilo svijet. Na mjestu njegova stupa podignuto je veličanstveno svetište Qalat Siman, koje je postalo jedno od najvećih hodočasničkih središta Istoka. U ikonografiji se prikazuje kako stoji u molitvi raširenih ruku na vrhu visokoga kamenog stupa.

Isti dan, 27. srpnja, slave se i