SVETAC · BISKUP
Sveti German od Auxerrea
- Spomendan
- 31. srpnja
- Razdoblje
- 5. stoljeće
- Smrt
- 448.
Život
Sveti German rodio se u Auxerreu oko 380. godine u jednoj od najuglednijih plemićkih obitelji rimske Galije, od oca Rustika i majke Germanile. Nakon školovanja u Arlesu i Lyonu, otišao je u Rim gdje je studirao govorništvo i pravo, uspješno radeći pred prefektovim sudom. Oženio se uglednom kršćankom Eustahijom, a car ga je imenovao carskim upraviteljem i vojnim vojvodom (dux) sa sjedištem u Auxerreu. Kada ga je ostarjeli biskup sveti Amator 418. godine neočekivano zaredio za klerika i odredio za svoga nasljednika, German je taj poziv prepoznao kao volju Božju. Posvećen je za biskupa Auxerrea 7. srpnja 418. godine, nakon čega je rasprodao svoja imanja, podijelio novac siromasima i prigrlio strogu askezu.
Godine 429., na poziv britanskih biskupa i po nalogu pape Celestina I., German je s biskupom Lupom od Troyesa poslan u Britaniju kako bi suzbio opasno pelagijansko krivovjerje. Na tome putu u Nanterreu je susreo mladu djevojčicu Genovevu, prorekavši njezinu svetost i zaštitništvo nad Parizom. U Britaniji je na saboru u Verulamiju sjajno obranio katolički nauk, a zabilježeno je da je nenaoružane Brite predvodio do čudesne pobjede nad Sasima i Piktima, zapovjedivši vojsci da trostruko povikne poklik Aleluja, po čemu je događaj prozvan Aleluja pobjeda. Godine 447. ponovno je pošao u Britaniju s biskupom Severom iz Triera, potpuno očistivši otok od pelagijanstva.
Po povratku u Galiju, German se zauzeo za stanovnike Armorike, današnje Bretanje, koji su digli bunu protiv carskih vlasti. Kako bi ih spasio od vojne odmazde, German se uputio u Italiju na carski dvor u Ravennu. Ondje su ga s najvišim počastima primili carica Gala Placidija, car Valentinijan III. i sveti Petar Krizolog, biskup Ravenne, te je German uspio isposlovati potpuno pomilovanje za Armorikance. Dok se još nalazio u Ravenni, sveti je German preminuo 31. srpnja 448. godine.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Germana od Auxerrea slavi se 31. srpnja. Njegovo sveto tijelo, prema njegovoj želji, svečano je preneseno iz Ravenne u Auxerre, gdje je pokopano u oratoriju svetoga Mauricija. Ondje je kraljica Klotilda, supruga kralja Klodovika, podigla glasovitu kraljevsku opatiju Saint-Germain d'Auxerre. Glavni je zaštitnik grada Auxerrea i tamošnje biskupije, a u predreformacijsko doba iznimno je štovan u Engleskoj i Walesu. U umjetnosti se prikazuje u biskupskome ruhu s mitrom i štapom, često kako blagoslivlja malu Genovevu ili s vojnicima koji viču Aleluja.
Isti dan, 31. srpnja, slave se i
- Blažena Zdenka Cecilia Schelingová, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blaženi Dionizije Vicente Ramos, prezbiter, i Franjo Remón Játiva, redovnik, mučenici 20. stoljeće
- Blaženi Everard Hanse, prezbiter i mučenik 19. stoljeće
- Blaženi Franjo Stryjas, otac obitelji i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Jelena iz Skövdea, udovica i mučenica 12. stoljeće
- Sveti Fabije Zastavnik, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Ignacije Lojolski, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Justin de Jacobis, biskup 19. stoljeće
- Sveti Kalimer od Milana, biskup 3. stoljeće
- Blaženi Ivan Colombini, redovnik 14. stoljeće
- Blaženi Ivan Franjo Jarrige de la Morélie du Breuil, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Jakov Buch Canals, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Mihael Oziębłowski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Demokrit, Sekund i Dionizije, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Petar Đoàn Công Quý, prezbiter, i Emanuel Lê Văn Phụng, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Petar Krizolog od Ravenne, biskup i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Tertulin, mučenik 3. stoljeće