SVETAC · PAPA I CRKVENI NAUČITELJ
Sveti Lav I. Veliki
- Spomendan
- 10. studenoga
- Razdoblje
- 5. stoljeće
Život
Sveti Lav I., nazvan Veliki, rođen je u Etruriji kao sin građanina Kvintijana. Za vrijeme pontifikata Celestina I. služio je kao revni đakon rimske Crkve te je uživao veliki ugled i izvan Rima. Papa Siksto III. i carski dvor povjerili su mu 440. godine važno diplomatsko poslanstvo u Galiji kako bi pomirio vojskovođu Aecija i prefekta Albina. Dok se nalazio u toj mirovnoj misiji, papa Siksto III. je preminuo, a Lav je jednoglasno izabran za njegova nasljednika. Posvećen je za rimskoga biskupa 29. rujna 440. godine.
Kao vrhovni pastir Lav je neumorno radio na očuvanju jedinstva i čistoće katoličke vjere. U Rimu i Italiji odlučno je suzbio manihejce i pelagijance, a u Španjolskoj priscilijaniste. Svoje je stado hranio dubokim, profinjenim i mudrim propovijedima, tumačeći otajstva vjere. Uspostavio je čvrstu crkvenu stegu i uredio odnose s biskupskim vikarijatima u Arlesu i Solunu.
Njegovo najsjajnije djelo bilo je posredovanje u velikim kristološkim raspravama na Istoku. Kada je arhimandrit Eutih počeo širiti monofizitsko krivovjerje, nijekajući puninu Kristove ljudske naravi, papa Lav je carigradskom patrijarhu Flavijanu poslao svoje glasovito pismo, Dogmatsku poslanicu. U njoj je jasno izložio pravovjerni nauk o dvjema naravima, božanskoj i ljudskoj, sjedinjenima u jednoj osobi Isusa Krista. Kada su se saborski oci okupili na Četvrtom ekumenskom saboru u Kalcedonu 451. godine i čuli papino pismo, jednodušno su uskliknuli da je Petar progovorio na Lavova usta.
Lav se pokazao i kao neustrašivi branitelj naroda u doba provale barbara. Godine 452. osobno je pošao u Mantovu pred hunskoga kralja Atilu te je snagom svoje vjere i duhovnoga autoriteta zaustavio njegov pohod na Rim. Kada su Vandali pod Gajzerikom 455. godine zauzeli Rim, Lav je izmolio da se poštede životi građana i spriječi spaljivanje grada. Preminuo je u Gospodinu 10. studenoga 461. godine, nakon što je Crkvom upravljao dvadeset i jednu godinu. Papa Benedikt XIV. proglasio ga je 1754. godine crkvenim naučiteljem.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Lava I. Velikog slavi se u Katoličkoj Crkvi 10. studenoga, na dan njegova ukopa u bazilici svetoga Petra u Vatikanu. Časti se kao zaštitnik papinstva i branitelj pravovjerja. U umjetnosti se prikazuje u papinskom ruhu s tijarom, trostrukim križem i knjigom svojih spisa, često u prizoru susreta s Atilom, dok nad njim lebde apostoli Petar i Pavao s mačevima.
Isti dan, 10. studenoga, slave se i
- Sveti Andrija Avellino, prezbiter 17. stoljeće
- Sveti Baudolin, pustinjak 8. stoljeće
- Sveti Demetrije Antiohijski, biskup 2. stoljeće
- Sveti Just od Canterburyja, biskup 6. stoljeće
- Sveti Orest iz Tijane, mučenik 4. stoljeće
- Blaženi Acisclo Piña Piazuelo, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Narses, biskup, i Josip, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Prob od Ravenne, biskup 4. stoljeće