SVETAC · MONAH I MUČENIK
Sveti Anastazije Perzijanac
- Spomendan
- 22. siječnja
- Razdoblje
- 5. stoljeće
- Smrt
- 500.
Život
Sveti Anastazije Perzijanac rodio se u Perziji kao sin zoroastrijskoga maga i u mladosti je nosio ime Magundat. Služio je kao vojnik u vojsci perzijskoga kralja Hozroja. Kada su perzijske čete 614. godine zauzele Jeruzalem i odnijele sveto Drvo križa, Magundat je bio potaknut znatiželjom i čuđenjem nad poštovanjem koje su kršćani iskazivali Kristovu križu. Počeo se raspitivati o kršćanskoj vjeri, a milost Božja dotaknula je njegovo srce. Napustio je vojsku, otišao u Hierapolis u Siriji, a potom u Jeruzalem, gdje je primio sveto krštenje i uzeo ime Anastazije. Ubrzo je stupio u samostan svetoga Sabe u Judejskoj pustinji, gdje je položio monaške zavjete i proveo sedam godina u strogoj pokori, molitvi i poslušnosti.
Osjetivši snažan poziv da za Krista posvjedoči krvlju, otišao je u Cezareju Palestinsku, gdje je javno ispovjedio kršćansku vjeru pred perzijskim namjesnikom. Zbog toga je uhićen, podvrgnut okrutnim mukama i okovan teškoga kamenja. Budući da se nije htio odreći Krista, prebačen je u Perziju pred samoga kralja Hozroja. Kralj ga je izložio novim strašnim mukama, no Anastazije je ostao nepokolebljiv. Nakon što je pogubljeno sedamdeset njegovih kršćanskih drugova, Anastazije je 628. godine pokraj rijeke ugušen i potom mu je odrubljena glava u Sergiopolu u Perziji.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Anastazija slavi se 22. siječnja. Rimski martirologij svečano bilježi njegovu muku u Cezareji i pogubljenje u Perziji pod kraljem Hozrojem. Njegove svete relikvije, a napose glava, prenesene su najprije u Carigrad, a zatim u Rim, gdje se s velikom čašću čuvaju u opatiji Tre Fontane pokraj crkve svetih Vinka i Anastazija. U ikonografiji se prikazuje kao mladi monah s perzijskom kapom ili kapuljačom, držeći u ruci križ i mučeničku palmu, često uz sjekiru ili mač kojim mu je odrubljena glava. Zaziva se protiv opsjednuća zlim duhovima, glavobolje i teških tjeskoba.
Isti dan, 22. siječnja, slave se i
- Blažena Laura Vicuña, djevica 20. stoljeće
- Blaženi Ladislav Batthyány-Strattmann, otac obitelji 20. stoljeće
- Sveti Barnard od Viennea, biskup 9. stoljeće
- Sveti Dominik od Sore, opat 11. stoljeće
- Sveti Franjo Gil de Federich i Matej Alonso de Leziana, prezbiteri i mučenici 18. stoljeće
- Sveti Gaudencije od Novare, biskup 5. stoljeće
- Sveti Vinko iz Zaragoze, đakon i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Vinko Pallotti, prezbiter 19. stoljeće
- Blažena Marija Mancini, redovnica 15. stoljeće
- Blaženi Antun della Chiesa, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Josip Nascimbeni, prezbiter 20. stoljeće
- Blaženi Vilim Josip Chaminade, prezbiter 19. stoljeće
- Blaženi Vilim Patenson, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Valerije iz Zaragoze, biskup 4. stoljeće