SVETAC · BISKUP
Sveti Posidije od Kalame
- Spomendan
- 16. svibnja
- Razdoblje
- 5. stoljeće
- Smrt
- 437.
Život
Sveti Posidije rodio se u četvrtome stoljeću u rimskoj sjevernoj Africi te je postao jedan od najvjernijih učenika, prisnih prijatelja i životopisaca svetoga Augustina, biskupa Hipona i crkvenoga naučitelja. Više od četrdeset godina bio je neraskidivo povezan s Augustinom, dijeleći s njim samostanski život u Hiponu, gdje je stupio među klerike i primio svete redove. Oko 397. godine Posidije je izabran i posvećen za biskupa grada Kalame u Numidiji.
U svojoj biskupiji Posidije je odmah slijedio Augustinov primjer te je utemeljio samostan kako bi kler živio u zajedništvu, siromaštvu i molitvi. Kao pastir Kalame suočio se s teškim protivštinama donatističkoga raskola. Hrabro je pozvao donatističkoga biskupa Krispina na javnu raspravu o vjeri, što je ovaj odbio, a ubrzo nakon toga jedan donatistički prezbiter pokušao je izvršiti atentat na Posidija. Kada su carske vlasti kaznile Krispina visokom novčanom kaznom, sveti je Posidije posredovao s velikim evanđeoskim milosrđem da se ta kazna oprosti. Godine 408. jedva je izbjegao smrt tijekom pobune pogana u Kalami, kada su zapalili crkvu, no biskup je ostao nepokolebljiv u svojoj pastirskoj službi.
Posidije je neumorno zastupao pravovjernu Crkvu na brojnim saborima u Africi. Godine 409. putovao je u Italiju caru tražeći zaštitu za katoličke vjernike, a 411. godine bio je jedan od sedmorice katoličkih biskupa izabranih da govore na povijesnoj konferenciji u Kartagi. Na saboru u Milevi 416. godine potpisao je pismo papi Inocentu I. protiv pelagijanskih zabluda. Kada su arijanski Vandali pod kraljem Gejzerihom provalili u Afriku 429. godine pustošeći gradove, Posidije se sklonio u utvrđeni Hipon. Ondje se nalazio uz samrtnu postelju svetoga Augustina 430. godine, primivši njegov posljednji blagoslov.
Nakon Augustinove smrti sastavio je njegovo prvo glasovito djelo Život svetoga Augustina (Vita Sancti Augustini) i popis njegovih spisa, ostavivši Crkvi neprocjenjivo svjedočanstvo o velikom naučitelju. Zbog svoje nepokolebljive katoličke vjere, vandalski kralj Gejzerih protjerao ga je s biskupske stolice u Kalami 437. godine. Posidije je preminuo u progonstvu, ovjenčan slavom postojanoga ispovjednika vjere.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Posidija od Kalame slavi se 16. svibnja. Rimski martirologij trajno i s poštovanjem čuva spomen na njegovo biskupsko služenje u Numidiji, ističući da je bio vjerni učenik i prijatelj svetoga Augustina, prisutan uz njega na samrti, te pisac njegova slavnoga životopisa. Crkva ga časti kao uzor vjernoga pastira, neumornoga branitelja crkvenoga jedinstva i pouzdanoga svjedoka rane tradicije. U umjetnosti se prikazuje u biskupskome ruhu s mitrom i pastoralnim štapom, držeći u ruci knjigu Augustinova životopisa i pero.
Isti dan, 16. svibnja, slave se i
- Blaženi Šimun Stock, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Vitalij Vladimir Bajrak, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Abda i Ebedisus, biskupi, i trideset i osam drugova, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Andrija Bobola, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Brendan Moreplovac, opat 6. stoljeće
- Sveti Germerije od Toulousea, biskup 6. stoljeće
- Sveti Honorat od Amiensa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Karantok, biskup i opat 6. stoljeće
- Sveti Peregrin od Auxerrea, biskup i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Ubald od Gubbija, biskup 12. stoljeće
- Blaženi Mihael Woźniak, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Četrdeset i četiri monaha samostana Svetog Sabe, mučenici 7. stoljeće
- Sveti Adam od Ferma, opat 13. stoljeće
- Sveti Feliks i Genadije, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Fidol od Troyesa, prezbiter 6. stoljeće
- Sveti Florencije i Dioklecijan, mučenici 4. stoljeće