Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Hipatije Bitinijski

SVETAC · OPAT

Sveti Hipatije Bitinijski

Spomendan
17. lipnja
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
446.

Život

Sveti Hipatije rodio se u Frigiji u Maloj Aziji u drugoj polovici četvrtoga stoljeća u plemenitoj kršćanskoj obitelji. Stekao je dobro obrazovanje, no u dobi od osamnaest godina napustio je očinski dom i sve svjetovne časti kako bi se posvetio monaškomu životu. Nakon boravka u Trakiji i Egiptu, došao je u Bitiniju nedaleko od Carigrada, gdje je stupio u napušteni samostan Rufinijane.

Ondje je Hipatije obnovio monaški život te je ubrzo izabran za igumana, opata samostana. Kao poglavar odlikovao se iznimnom strogošću prema samome sebi: jeo je samo suhi kruh, malo povrća i vode, provodio noći u molitvi i bdjenju te nosio siromašnu odjeću. Svoje je monahe s velikom očinskom mudrošću poučavao savršenoj poslušnosti monaškomu pravilu i bratskoj ljubavi, dok je svjetovnjake koji su dolazili k njemu privlačio strahu Božjemu, poštenju i kršćanskomu moralu.

Bio je neustrašivi branitelj pravovjerja. Kada je carigradski patrijarh Nestorije počeo širiti svoje zablude protiv Bogorodičina dostojanstva, Hipatije je bio među prvima koji su javno uklonili Nestorijevo ime s liturgijskih diptiha, ne bojeći se prijetnji patrijarha i carskoga dvora. Pružao je utočište progonjenima, hranio siromahe tijekom gladi i liječio bolesne svojom molitvom. Nakon dugoga života ispunjenoga djelima vjere i ljubavi, sveti je Hipatije u miru predao svoj duh Bogu 446. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Hipatija Bitinijskoga slavi se 17. lipnja. Rimski martirologij trajno ga slavi kao igumana samostana Rufinijana u Bitiniji, koji je oskudnim životom i strogim postom poučio svoje učenike savršenoj monaškoj poslušnosti, a svjetovnjake strahu Božjemu. Njegov opširni životopis sastavio je njegov učenik Kalinik, ostavivši dragocjeno svjedočanstvo o ranobizantskome monaštvu. Časti se kao zaštitnik monaha, igumana i branitelja pravovjernoga štovanja Bogorodice. U umjetnosti se prikazuje u monaškoj haljini s kapucom, držeći križ, krunicu i svitak sa svojim duhovnim poukama.

Isti dan, 17. lipnja, slave se i