Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Ivan Kasijan

Sveti Ivan Kasijan
Klikni za povećanje
×
Sveti Ivan Kasijan
Sveti Ivan Kasijan. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PREZBITER

Sveti Ivan Kasijan

Spomendan
23. srpnja
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
435.

Život

Sveti Ivan Kasijan rodio se oko 360. godine u Provansi u Galiji u imućnoj kršćanskoj obitelji koja mu je pružila izvrsno klasično obrazovanje. Još u ranoj mladosti napustio je domovinu i sa starijim prijateljem Germanom pošao na hodočašće u Svetu zemlju. U Betlehemu su obojica stupila u samostan, no želja za upoznavanjem najsavršenijih duhovnih učitelja ubrzo ih je odvela u egipatske pustinje. Punih sedam godina proveli su obilazeći pustinjake u Sketu, Tebaidi i Nitriji, gdje je Kasijan sabirao građu za svoja kasnija djela o unutarnjemu životu i monaškoj stegi.

Iz Egipta su pošli u Carigrad, gdje je Kasijan postao omiljeni učenik svetoga Ivana Zlatoustoga, koji ga je zaredio za đakona i povjerio mu riznicu katedrale. Kada je Zlatousti bio nepravedno prognan, kler Carigrada poslao je Kasijana u Rim kako bi zatražio pomoć od pape Inocenta I. U Rimu je Kasijan primio svećenički red. Oko 415. godine došao je u Marseille u Galiji, gdje je nad grobom svetoga mučenika Viktora utemeljio glasoviti muški samostan, a potom i samostan za žene.

U Marseilleu je Kasijan napisao svoja epohalna djela Ustanove zajedničkoga života (De institutis coenobiorum) i Razgovori s ocima (Collationes Patrum), u kojima je zapadnomu svijetu prenio duhovnu mudrost i pravila istočnoga monaštva. Njegovi su spisi postali temeljno vrelo za pravilo svetoga Benedikta, koji je zapovjedio da se Kasijanovi Razgovori svakodnevno čitaju u benediktinskim samostanima. Na molbu rimskoga arhiđakona Lava, kasnijega pape Lava Velikoga, napisao je 430. godine djelo O utjelovljenju Gospodinovu protiv Nestorija. U nastojanju da pronađe srednji put u raspravama o milosti, iznio je poglede o ljudskoj slobodnoj volji koji su kasnije potaknuli rasprave, no Kasijan je uvijek ostao cijenjen kao uzor svetosti i vrsni duhovni pisac. Preminuo je u miru u Marseilleu oko 435. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Ivana Kasijana slavi se 23. srpnja. Rimski martirologij trajno slavi njegovo utemeljenje dvaju samostana u Marseilleu i njegova znamenita djela o monaškim ustanovama i razgovorima otaca napisana za izgradnju redovnika. Sveti papa Grgur Veliki štovao ga je kao svetca, a papa Urban V., koji je bio opat samostana svetoga Viktora, dao je na srebrnu škrinju s njegovom glavom urezati natpis Sveti Kasijan. Njegove svete relikvije počivaju u kripti opatije svetoga Viktora u Marseilleu. Zaštitnik je monaha i duhovnih pisaca. U umjetnosti se prikazuje u redovničkom habitu s perom i knjigom svojih spisa u rukama.

Isti dan, 23. srpnja, slave se i