Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Leontije od Fréjusa

SVETAC · BISKUP

Sveti Leontije od Fréjusa

Spomendan
1. prosinca
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
432.

Život

Sveti Leontije rodio se u Nîmesu u Galiji potkraj četvrtoga stoljeća u uglednoj i plemenitoj kršćanskoj obitelji. Bio je rođeni brat svetoga Kastora, biskupa Apta, s kojim je dijelio duboku ljubav prema Bogu i askezi. Nakon što je primio temeljito obrazovanje, posvetio se crkvenoj službi te je početkom petoga stoljeća posvećen za biskupa grada Fréjusa u Provansi.

Kao biskup Fréjusa, Leontije se istaknuo izvanrednom svetošću, mudrošću i djelima pastirske ljubavi. Njegovo je ime neraskidivo povezano s utemeljenjem i procvatom glasovitoga samostana na otoku Lérinsu. Kada je sveti Honorat sa svojim drugovima odlučio započeti monaški život na tome pustome otoku, biskup Leontije pružio mu je punu duhovnu, materijalnu i kanonsku podršku. Honorat je u Leontiju gledao svoga istinskoga oca i duhovnoga vođu, a samostan je pod Leontijevom zaštitom postao rasadište svetih biskupa i pisaca koji su proslavili Crkvu u Galiji.

Leontije je bio i bliski prijatelj svetoga Ivana Kasijana, poglavara opatije svetoga Viktora u Marseilleu, koji mu je posvetio prvih deset knjiga svojih glasovitih Razgovora s ocima. U tim se djelima Leontije slavi kao uzor pastirske mudrosti i promicatelj duhovnoga života. Biskup Leontije održavao je trajno zajedništvo i vjernost s rimskim prvosvećenicima, koji su mu povjeravali odgovorne zadaće u rješavanju crkvenih pitanja u Galiji. Nakon dugoga i plodnoga upravljanja biskupijom, sveti je Leontije u miru preminuo u svome biskupskom gradu Fréjusu oko 433. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Leontija od Fréjusa slavi se 1. prosinca. Rimski martirologij trajno bilježi njegov spomen u Fréjusu u Provansi, ističući njegovu očinsku podršku monaškomu utemeljenju svetoga Honorata na otoku Lérinsu i Kasijanovu posvetu prvih deset Razgovora. Glavni je zaštitnik grada Fréjusa i tamošnje biskupije Fréjus-Toulon, a katedrala u Fréjusu od davnine nosi njegov titular uz Blaženu Djevicu Mariju. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskome ruhu s mitrom i pastoralnim štapom, držeći u ruci knjigu Kasijanovih razgovora ili maketu lerinskoga samostana koji zakriljuje svojim plaštem.

Isti dan, 1. prosinca, slave se i