SVETAC · MUČENIK
Sveti Marcelin Kartaški
- Spomendan
- 13. rujna
- Razdoblje
- 5. stoljeće
- Smrt
- 413.
Život
Sveti Marcelin bio je visoki rimski carski dostojanstvenik, nositelj časti tribuna i carskoga bilježnika na dvoru cara Honorija početkom petoga stoljeća. Odlikovao se iznimnom mudrošću, pravdoljubivošću, besprijekornim kreposnim životom i dubokom kršćanskom pobožnošću, zbog čega je uživao bezgranično povjerenje carskoga dvora.
Godine 411. car Honorije poslao ga je u sjevernu Afriku kao opunomoćenoga carskoga suca kako bi predsjedao glasovitoj konferenciji u Kartagi između katoličkih biskupa i donatističkih raskolnika. Marcelin je pregovore vodio s izvanrednim strpljenjem, potpunom nepristranošću i mudrošću. Nakon višednevnih rasprava presudio je u korist katoličke istine, što je dovelo do ponovnoga uspostavljanja crkvenoga poretka i donošenja carskih zakona protiv donatizma. Njegovo duboko zanimanje za teologiju povezalo ga je u prisno i neraskidivo prijateljstvo sa svetim Augustinom, biskupom Hipona, koji mu je posvetio nekoliko svojih temeljnih spisa, među kojima i prve knjige djela O Državi Božjoj. Prijateljsko pismo uputio mu je i sveti Jeronim.
Nakon gušenja pobune uzurpatora Heraklijana 413. godine, pobijeđeni i ogorčeni donatisti iskoristili su priliku za osvetu. Lažno su optužili Marcelina i njegova brata Apringija kod carskoga zapovjednika Marina da su bili pristaše pobunjenika. Unatoč zauzimanju svetoga Augustina i drugih afričkih biskupa koji su posvjedočili njegovu potpunu nevinost, zapovjednik Marin dao je Marcelina zatvoriti i pogubiti odsijecanjem glave 12. rujna 413. godine u Kartagi. Ubrzo nakon toga carski edikt potvrdio je njegovu nevinost i časno mu vratio spomen, a Crkva ga je prepoznala kao mučenika ubijenoga iz mržnje prema katoličkoj vjeri.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Marcelina Kartaškoga slavi se 13. rujna, dok se u nekim drevnim martirologijima njegov spomen nalazi i 6. travnja. Rimski martirologij trajno čuva spomen na njegovo nevino mučeništvo u Kartagi, ističući njegovo blisko prijateljstvo sa svetim Augustinom i svetim Jeronimom te njegovu žrtvu za obranu katoličke vjere od donatista. Zaštitnik je sudaca, javnih službenika i branitelja pravde. U umjetnosti se prikazuje u patricijskom i tribunskom ruhu s mačem i mučeničkom palmom, često držeći u ruci knjigu svetoga Augustina O Državi Božjoj.
Isti dan, 13. rujna, slave se i
- Sveti Amat od Remiremonta, opat 7. stoljeće
- Sveti Emilijan od Valencea, biskup 4. stoljeće
- Sveti Ivan Zlatousti, biskup i crkveni naučitelj 5. stoljeće
- Sveti Maurilije od Angersa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Venerije s Tira, pustinjak 7. stoljeće
- Blažena Marija od Isusa López de Rivas, djevica 17. stoljeće
- Blaženi Aurelije Marija Villalón Acebrón, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Klaudije Dumonet, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveti Amat od Siona, biskup 6. stoljeće
- Sveti Julijan Ankirski, prezbiter i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Litorije od Toursa, biskup 4. stoljeće