Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Marcelin Kartaški

SVETAC · MUČENIK

Sveti Marcelin Kartaški

Spomendan
13. rujna
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
413.

Život

Sveti Marcelin bio je visoki rimski carski dostojanstvenik, nositelj časti tribuna i carskoga bilježnika na dvoru cara Honorija početkom petoga stoljeća. Odlikovao se iznimnom mudrošću, pravdoljubivošću, besprijekornim kreposnim životom i dubokom kršćanskom pobožnošću, zbog čega je uživao bezgranično povjerenje carskoga dvora.

Godine 411. car Honorije poslao ga je u sjevernu Afriku kao opunomoćenoga carskoga suca kako bi predsjedao glasovitoj konferenciji u Kartagi između katoličkih biskupa i donatističkih raskolnika. Marcelin je pregovore vodio s izvanrednim strpljenjem, potpunom nepristranošću i mudrošću. Nakon višednevnih rasprava presudio je u korist katoličke istine, što je dovelo do ponovnoga uspostavljanja crkvenoga poretka i donošenja carskih zakona protiv donatizma. Njegovo duboko zanimanje za teologiju povezalo ga je u prisno i neraskidivo prijateljstvo sa svetim Augustinom, biskupom Hipona, koji mu je posvetio nekoliko svojih temeljnih spisa, među kojima i prve knjige djela O Državi Božjoj. Prijateljsko pismo uputio mu je i sveti Jeronim.

Nakon gušenja pobune uzurpatora Heraklijana 413. godine, pobijeđeni i ogorčeni donatisti iskoristili su priliku za osvetu. Lažno su optužili Marcelina i njegova brata Apringija kod carskoga zapovjednika Marina da su bili pristaše pobunjenika. Unatoč zauzimanju svetoga Augustina i drugih afričkih biskupa koji su posvjedočili njegovu potpunu nevinost, zapovjednik Marin dao je Marcelina zatvoriti i pogubiti odsijecanjem glave 12. rujna 413. godine u Kartagi. Ubrzo nakon toga carski edikt potvrdio je njegovu nevinost i časno mu vratio spomen, a Crkva ga je prepoznala kao mučenika ubijenoga iz mržnje prema katoličkoj vjeri.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Marcelina Kartaškoga slavi se 13. rujna, dok se u nekim drevnim martirologijima njegov spomen nalazi i 6. travnja. Rimski martirologij trajno čuva spomen na njegovo nevino mučeništvo u Kartagi, ističući njegovo blisko prijateljstvo sa svetim Augustinom i svetim Jeronimom te njegovu žrtvu za obranu katoličke vjere od donatista. Zaštitnik je sudaca, javnih službenika i branitelja pravde. U umjetnosti se prikazuje u patricijskom i tribunskom ruhu s mačem i mučeničkom palmom, često držeći u ruci knjigu svetoga Augustina O Državi Božjoj.

Isti dan, 13. rujna, slave se i