Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Lazar od Milana

Sveti Lazar od Milana
Klikni za povećanje
×
Sveti Lazar od Milana
Sveti Lazar od Milana. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Lazar od Milana

Spomendan
14. ožujka
Razdoblje
5. stoljeće
Smrt
449.

Život

Sveti Lazar bio je pastir i nadbiskup grada Milana, u pokrajini Liguriji u sjevernoj Italiji, tijekom prve polovice petoga stoljeća. Upravljao je milanskom crkvom od 439. do 449. godine, u razdoblju kada se Zapadno Rimsko Carstvo nalazilo pred neposrednom opasnošću od provale Huna pod vodstvom Atile.

Lazar se isticao izvanrednom pobožnošću, molitvenim duhom i neprestanom brigom za duhovno spasenje i zaštitu povjerenoga mu naroda. Kako bi pripremio vjerne za teška iskušenja i odvratio Božji gnjev, uveo je u Milanskoj biskupiji trodnevne pokorničke procesije i litanije, poznate kao prosni dani (Rogationes), koje su se održavale prije svetkovine Uzašašća Gospodnjega. Lazar je osobno hodao na čelu procesija u pokorničkomu odijelu, posipajući glavu pepelom i moleći za mir i izbavljenje od neprijatelja.

Kao mudri pastir neumorno je propovijedao katolički nauk, branio jedinstvo Crkve i s očinskom ljubavlju dijelio crkvena dobra siromasima, udovicama i onima koji su bježali pred ratnim strahotama. Njegov svetački autoritet donio je mir i utjehu stanovnicima Milana u tim sudbonosnim godinama. Nakon deset godina vjerne i plodne biskupske službe, sveti je Lazar u miru predao svoj duh Bogu 449. godine.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Lazara od Milana slavi se 14. ožujka. Rimski martirologij trajno bilježi spomen na njegovo biskupsko služenje u Milanu u Liguriji. Njegovo sveto tijelo položeno je u katedralnoj crkvi u Milanu, gdje se kroz stoljeća časti s velikom zahvalnošću kao jednoga od svetih pastira koji su izmolili zaštitu grada u vremenima straha i opasnosti. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskome ruhu s mitrom i pastoralnim štapom, u stavu pokorničke molitve ili s križem pred procesijom puka.

Isti dan, 14. ožujka, slave se i