Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 5. stoljeće › Životopisi › Sveti Justin iz Chietija

Sveti Justin iz Chietija
Klikni za povećanje
×
Sveti Justin iz Chietija
Sveti Justin iz Chietija. Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · BISKUP

Sveti Justin iz Chietija

Spomendan
1. siječnja
Razdoblje
5. stoljeće

Život

Sveti Justin živio je i djelovao u petome stoljeću kao neustrašivi pastir i biskup na području Kampanije i Abruzza u središnjoj Italiji. U to burno doba propadanja Rimskoga Carstva i stalnih provala barbarskih naroda, gradovi i kršćanske zajednice trebali su duhovne i stvarne vođe koji su bili spremni položiti život za svoje stado.

Justin se od rane mladosti posvetio molitvi, strogom kršćanskom životu i proučavanju svetih spisa. Postavljen za biskupa u gradu Chietiju, tadašnjem Teateu, razvio je izvanrednu apostolsku djelatnost. Njegovo je biskupsko služenje bilo obilježeno plamenom revnošću za čistoću vjere, utvrđivanjem crkvene stege i neumornim propovijedanjem evanđelja. U trenucima kada su barbarske čete prijetile razaranjem i kada su krivovjerja unosila pomutnju među vjernike, Justin je stajao kao nepokolebljivi branitelj kršćanskoga puka.

Štitio je siromahe, udovice i prognanike, trošeći crkvena dobra za otkup i prehranu ugroženih. Njegov svetački autoritet ulijevao je poštovanje i neprijateljima Crkve. Nakon dugotrajne i plodne službe u kojoj je posvetio čitavu pokrajinu svojim evanđeoskim radom, sveti je Justin u dubokoj starosti u miru usnuo u Gospodinu.

Štovanje i zaštitništvo

Spomendan svetoga Justina slavi se 1. siječnja. Rimski martirologij trajno spominje njegov spomen u Kampaniji i Abruzzu, ističući njegovu veliku revnost i junačku obranu kršćanskih vjernika. Glavni je zaštitnik grada Chietija i tamošnje nadbiskupije, gdje mu je posvećena katedralna crkva u kojoj se s velikim poštovanjem čuvaju njegove svete relikvije. U umjetnosti se prikazuje u svečanom biskupskom ruhu, s mitrom i pastoralnim štapom, s desnicom podignutom na blagoslov puka koji mu je bio povjeren.

Isti dan, 1. siječnja, slave se i