SVETICA · MUČENICA
Sveta Afra Augsburška
- Spomendan
- 7. kolovoza
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 304.
Život
Sveta Afra podnijela je mučeničku smrt za Isusa Krista u gradu Augsburgu, rimskoj Augusti Vindelicorum u provinciji Reciji, oko 304. godine, u vrijeme Dioklecijanova progona kršćana. Prema vjerodostojnom izvještaju njezina suđenja i mučeništva, Afra je bila obraćenica koja je prije susreta s kršćanskom istinom živjela grješnim životom. Dotaknuta Božjom milošću i prosvijetljena svjetlom evanđelja, napustila je prijašnje zablude i cijelim se srcem obratila Isusu Kristu, posvetivši se pokori i kreposnom kršćanskom životu.
Kada je buknuo progon cara Dioklecijana, carske su vlasti zahtijevale od svih građana Augsburga da sudjeluju u poganskim obredima i prinesu žrtve rimskim bogovima pod prijetnjom najstrožih kazni. Afra je bila prijavljena sucima kao kršćanka te je uhićena i izvedena pred carskoga upravitelja Gaja. Sudac ju je podsjećao na njezinu prošlost, govoreći joj da se vrati prijašnjemu načinu života i prinese žrtve kako bi spasila tijelo.
Afra mu je neustrašivo odgovorila riječima nepokolebljive vjere: priznala je svoje nekadašnje grijehe, ali je posvjedočila da ju je Krist oprao i otkupio svojom krvlju te da više nikada neće uvrijediti svoga Spasitelja klanjanjem beživotnim demonima. Rekla je da svoje tijelo rado predaje mukama, jer želi svoju dušu sačuvati čistom za Boga.
Sudac ju je potom osudio na smrt u ognju. Odvedena je na maleni otok na rijeci Lech kod Augsburga, gdje su je vojnici privezali za stup na lomači. Usred plamena sveta je Afra glasno molila, zahvaljujući Gospodinu što ju je udostojao primiti među svoje svete mučenike, sve dok u vatri nije predala svoj pobjednički duh Bogu.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svete Afre Augsburške slavi se 7. kolovoza, kako navodi Rimski martirologij, dok je drevni Jeronimov martirologij spominje i pod 5. kolovozom. Njezino je tijelo s poštovanjem preuzeto s lomače i pokopano nedaleko od mjesta pogubljenja. O njezinu grobu i velikom hodočasničkom štovanju u šestom stoljeću svjedoči pjesnik Venancije Fortunat u svome spjevu o svetom Martinu.
Nad njezinim grobom podignuta je veličanstvena bazilika i glasovita benediktinska opatija svetih Ulrika i Afre u Augsburgu, gdje njezine relikvije počivaju i danas. Glavna je zaštitnica grada Augsburga i Augsburške biskupije. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se privezana za stup lomače okružena plamenom, držeći u ruci palmu mučeništva. Vjernici joj se utječu kao uzoru istinskoga obraćenja, zaštitnici pokajnika i grješnika koji traže Božje milosrđe, te kao zagovornici protiv požara i u teškim duhovnim borbama.
Isti dan, 7. kolovoza, slave se i
- Blaženi Agatangelo iz Vendômea Nourry i Kasijan iz Nantesa Vaz López-Netto, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Blaženi Edmund Bojanowski, laik 19. stoljeće
- Blaženi Nikola Postgate, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Blaženi Vincent od L'Aquile, redovnik 15. stoljeće
- Sveti Donat iz Arezza, biskup 4. stoljeće
- Sveti Donat od Besançona, biskup 7. stoljeće
- Sveti Kajetan Tijenski, prezbiter 16. stoljeće
- Sveti Viktricije od Rouena, biskup 5. stoljeće
- Blaženi Albert iz Sassoferrata, monah 14. stoljeće
- Blaženi Jordan Forzatè, opat 13. stoljeće
- Blaženi Martin od Svetog Feliksa Woodcock, Edvard Bamber i Toma Whitaker, prezbiteri i mučenici 17. stoljeće
- Sveti Albert iz Trapanija de Abbatibus, prezbiter 14. stoljeće
- Sveti Donatijan od Châlonsa, biskup 4. stoljeće
- Sveti Mihael de la Mora, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Siksto II., papa, i drugovi, mučenici 3. stoljeće