SVETAC · BISKUP I MUČENIK
Sveti Petar Aleksandrijski
- Spomendan
- 25. studenoga
- Razdoblje
- 4. stoljeće
- Smrt
- 311.
Život
Sveti Petar bio je biskup Aleksandrije od 300. do 311. godine. Prema predaji, prije preuzimanja biskupske službe bio je na čelu glasovite katehetske škole u Aleksandriji. U teološkoj povijesti ima iznimnu važnost jer je pokrenuo snažnu reakciju protiv pretjeranoga origenizma, braneći istinsko učenje Crkve o tjelesnom uskrsnuću i opovrgavajući zablude o predpostojanju duša.
Kada je buknuo Dioklecijanov progon kršćana, biskup Petar morao se skloniti iz Aleksandrije kako bi iz skrovitosti nastavio upravljati Crkvom. U njegovoj odsutnosti Melecije, biskup Likopola, zloupotrijebio je priliku, uzurpirao patrijaršijske ovlasti i počeo samovoljno postavljati biskupe na stolice čiji su zakoniti pastiri bili u tamnici. Došavši u Aleksandriju na poticaj stanovitog Izidora i budućega začetnika krivovjerja Arija, Melecije je zbacio službenike koje je Petar ostavio na upravi. Zbog toga teškoga razdora, poznatoga kao Melecijev raskol, biskup Petar ga je izopćio iz crkvenoga zajedništva.
U trećoj godini progona Petar je izdao zbirku od četrnaest kanona, izvađenih iz uskrsne poslanice, u kojima je s velikom pastirskom mudrošću i blagošću odredio uvjete pokore i ponovnoga primanja palih vjernika (lapsi) u okrilje Crkve. U studenome 311. godine, po nalogu cara Galerija Maksimijana, Petar je iznenada uhićen u Aleksandriji i smjesta pogubljen odrubljivanjem glave. Rimski martirologij slavi ga kao posljednju žrtvu i pečat velikoga progona. Zajedno s njime pogubljeni su i drugi egipatski biskupi: Hezihije, Pahomije i Teodor, zajedno s mnogim vjernicima koji su oštricom mača uzdignuti u nebo.
Čuda
Spisi o mučeništvu svetoga Petra bilježe da se svecu u viđenju ukazao sam Gospodin Isus Krist u poderanoj haljini. Kada ga je Petar s bolom upitao tko mu je razderao odjeću, Spasitelj mu je odgovorio da je to učinio Arije, unaprijed mu otkrivajući strašne razdore i opasnosti koje će arijansko krivovjerje nanijeti jedinstvu Crkve.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Petra Aleksandrijskoga slavi se 25. studenoga, na dan koji bilježi Rimski martirologij. Istočna i zapadna Crkva od davnina ga časte s velikom pobožnošću kao uzornoga pastira i branitelja pravovjerja. Njegovi kanoni o pokori uvršteni su u kanonsko pravo istočnih Crkava. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u biskupskom ornatu s mitrom i štapom, držeći u ruci knjigu svojih spisa i mučeničku palmu, katkad uz viđenje Krista u razderanoj haljini. Vjernici ga zazivaju kao zagovornika za jedinstvo Crkve, za biskupe i teologe te za snagu u obrani prave vjere od krivih učenja.
Isti dan, 25. studenoga, slave se i
- Blažena Elizabeta Achler (Dobra Betica), djevica 15. stoljeće
- Sveta Katarina Aleksandrijska, djevica i mučenica 4. stoljeće
- Sveti Maurin od Agena, mučenik, i blažena Beatrica d'Ornacieux, djevica 6. stoljeće
- Sveti Merkurije Cezarejski, mučenik 3. stoljeće
- Blaženi Hijacint Serrano López i Jakov Meseguer Burillo, prezbiteri i mučenici 20. stoljeće
- Sveti Markul, biskup i mučenik 4. stoljeće
- Sveti Mojsije Rimski, prezbiter i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Petar Yi Ho-yŏng, vjeroučitelj i mučenik 19. stoljeće