Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 1. stoljeće › Životopisi › Sveti Klet (Anaklet)

Sveti Klet (Anaklet)
Klikni za povećanje
×
Sveti Klet (Anaklet)
Sveti Klet (Anaklet). Izvor slike: Wikimedia Commons

SVETAC · PAPA

Sveti Klet (Anaklet)

Spomendan
26. travnja
Razdoblje
1. stoljeće
Smrt
90.

Život

Sveti Klet, u povijesnim vrelima nazivan i Anaklet, upravljao je Rimskom Crkvom u drugom dijelu prvoga stoljeća kao drugi Petrov nasljednik na rimskoj biskupskoj stolici, neposredno nakon svetoga Lina. Popisi rimskih biskupa koje donose sveti Irenej Lionski, Euzebije Cezarejski, sveti Augustin i Optat Milevski potvrđuju ovaj apostolski slijed, pri čemu je oblik Klet skraćena i u rimskoj liturgiji uvriježena inačica istoga imena. Upravo se taj oblik nalazi i u drevnom Rimskom kanonu svete mise.

Prema zapisima drevne predaje, Klet je bio rodom iz Rima, iz gradske četvrti Vicus Patricius, a otac mu se zvao Emilijan. Kao suvremenik i bliski suradnik svetih apostola Petra i Pavla, primio je nepatvoreni evanđeoski polog te se odlikovao svetim životom, mudrošću i postojanošću u vjeri. Upravljao je rimskom kršćanskom zajednicom otprilike od 76. do 88. godine, u vremenu carevanja Tita i Domicijana.

U razdoblju kada se Crkva suočavala s neprijateljstvom poganskoga okruženja, Klet je brižljivo izgrađivao crkvenu stegu i ustrojstvo, podijelivši Rim na posebne pastoralne cjeline te zaredivši dvadeset i pet svećenika za bogoslužje i skrb o vjernicima. Nakon što je više od desetljeća poput budnoga pastira vodio povjereno stado, podnio je mučeničku smrt za ime Isusa Krista, vjerojatno oko 91. godine, zapečativši svoju pastirsku službu vlastitom krvlju. Pobožni kršćani sahranili su njegovo sveto tijelo na Vatikanskom brežuljku, u neposrednoj blizini groba apostolskoga prvaka Petra.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Kleta, pape i mučenika, 26. travnja. Njegovo se ime od najstarijih vremena spominje u euharistijskoj molitvi Rimske Crkve među svetim apostolima i ranim papama mučenicima. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu ranokršćanskoga doba s palijem, držeći u ruci knjigu svetih odredbi, mučeničku palmu i papinski križ. Vjernici mu se utječu za postojanost u apostolskoj vjeri, mudrost crkvenih pastira i jedinstvo Kristove Crkve.

Isti dan, 26. travnja, slave se i