Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Životopisi › Sveti Celerin Kartaški

SVETAC · LEKTOR I MUČENIK

Sveti Celerin Kartaški

Spomendan
3. veljače
Razdoblje
3. stoljeće
Smrt
258.

Život

Sveti Celerin Kartaški bio je kreposni lektor i slavni mučenik koji je u trećem stoljeću posvetio Crkvu u Africi i Rimu svojim nepokolebljivim svjedočanstvom za Spasitelja. Potjecao je iz ugledne kartaške obitelji koja je bila prava loza Kristovih vojnika: njegova baka Celerina već je ranije primila mučeničku krunu, a njegovi stričevi Lovro i Ignacije, nekadašnji rimski vojnici, postali su vojnici pravoga Boga te su slavnom mukom zadobili pobjedničke palme.

U vrijeme progona cara Decija, Celerin se zatekao u Rimu gdje je bio uhićen i bačen u tamnicu kao jedan od prvih ispovjedalaca vjere. Carski progonitelji podvrgnuli su ga strahovitim mukama: bio je okovan u teške željezne verige, stavljen na drvene klade i mučen glađu i žeđu punih devetnaest dana. Celerin je sve te patnje nadvladao nesalomljivom vjerom, ne pokleknuvši pred prijetnjama krvnika.

Nakon što je čudesno preživio tamničke patnje, vratio se u Kartagu noseći na svojemu tijelu slavne ožiljke Kristovih rana. Sveti Ciprijan Kartaški s velikim ga je divljenjem primio u crkvenu službu i zaredio za lektora, ističući pred zajednicom da onaj koji je tako hrabro ispovijedio Božju riječ na sudištu zaslužuje s ambona čitati sveto Evanđelje vjernom narodu. Celerin je nastavio vjerno služiti oltaru sve do svoga blaženoga prelaska u vječnost.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Celerina lektora i mučenika 3. veljače, ističući njegovu pobjedu nad željezom i tamničkim okovima te slavni primjer njegovih predaka mučenika. Njegov svijetli lik trajni je uzor mladima i liturgijskim čitačima koji naviještaju Božju riječ. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao mladi lektor s knjigom Svetoga pisma u rukama, mučeničkom palmom i pokidanim željeznim lancima o nogama. Zaštitnik je liturgijskih čitača, lektora i zatočenika koji trpe zbog vjere.

Isti dan, 3. veljače, slave se i