Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Životopisi › Sveti Stjepan I.

SVETAC · PAPA

Sveti Stjepan I.

Spomendan
2. kolovoza
Razdoblje
3. stoljeće

Život

Sveti Stjepan I. bio je rimski papa koji je upravljao Petrovom stolicom od svibnja 254. godine do kolovoza 257. godine. Rođen u Rimu kao sin Jovija, istaknuo se predanim služenjem Crkvi kao arhiđakon pod papom svetim Lucijem I., koji mu je prije svojega mučeništva povjerio skrb nad zajednicom.

Stjepanov pontifikat bio je obilježen velikim teološkim i disciplinskim pitanjima, osobito u vezi s posljedicama progona pod carem Decijem. U tim teškim vremenima odlučno se suprotstavio krutim zabludama heretika Novata i Novacijana, koji su odbijali dati oproštenje onima koji su u strahu pali tijekom progona. Kad se Marcijan, biskup Arlesa, priklonio toj novacijanskoj strogoći i uskraćivao pričest pokajnicima, Stjepan je, na poticaj biskupa Galije i svetoga Ciprijana Kartaškoga, poduzeo mjere za zaštitu crkvenoga zajedništva i milosrđa prema pokajnicima.

Najvažniji čin njegova pontifikata bila je obrana valjanosti krštenja koje su podijelili krivovjernici, pod uvjetom da je podijeljeno u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Kada su pojedine mjesne Crkve u Africi i Maloj Aziji, predvođene svetim Ciprijanom, zahtijevale ponovno krštenje onih koji su primili sakrament izvan Crkve, Stjepan je odlučno istaknuo drevnu rimsku predaju: krštenje utiskuje neizbrisiv biljeg i sjedinjuje čovjeka s Kristom, te se ne smije ponavljati. Zabranio je ponovno krštenje onih koji traže puno zajedništvo Crkve, nalažući samo polaganje ruku za pomirenje. Njegov jasan stav sačuvao je jedinstvo nauka i postao opće pravilo cjelokupne Rimokatoličke Crkve.

Papa Stjepan također se istaknuo velikom djelotvornom ljubavlju prema siromašnima i prognanima, šaljući znatnu pomoć crkvama u Siriji i Arabiji. Prema drevnoj predaji, uredio je i liturgijsku disciplinu odredivši da se ruho korišteno pri bogoslužju ne smije nositi u svakodnevnim svjetovnim prilikama. Preminuo je 2. kolovoza 257. godine, na samom početku novog progona pod carem Valerijanom.

Štovanje i zaštitništvo

Sveti Stjepan I. pokopan je u papinskoj kripti u Kalistovim katakombama na Apijskoj cesti. Kasnije je papa Pavao I. prenio njegove svete relikvije u samostan podignut njemu u čast. Rimski martirologij slavi njegov spomendan 2. kolovoza, posebno hvaleći njegovu obranu sakramentalnog jedinstva krštenja s Kristom. U crkvenoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom i knjigom ili s mučeničkim znakovima. Zaštitnik je Hvarske biskupije i grada Hvara, gdje se stoljećima s velikom pobožnošću časti kao nebeski zaštitnik.

Isti dan, 2. kolovoza, slave se i