Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Spomen › Sveti Kornelije

SVETAC · PAPA I MUČENIK

Sveti Kornelije

Spomendan
14. rujna
Razdoblje
3. stoljeće

Život

Sveti Kornelije bio je rimski papa koji je upravljao Crkvom od 251. do 253. godine, položivši svoj život kao sveti mučenik za Krista. Izabran je na Petrovu stolicu nakon dugotrajnog razdoblja upražnjenosti koje je nastupilo poslije mučeništva pape Fabijana u Decijevu progonu. Kornelijev je pontifikat bio obilježen teškim nutarnjim i vanjskim iskušenjima.

S velikom pastirskom mudrošću i ljubavlju sveti se papa odlučno suprotstavio šizmi protupape Novacijana koji je zastupao nemilosrdnu strogost i odbijao primiti natrag one vjernike koji su u strahu posrnuli tijekom progona. Papa Kornelije, podržan od svetoga Ciprijana Kartaškoga, branio je milosrđe Crkve i s velikom očinskom ljubavlju ponovno primao u crkveno zajedništvo posrnule kršćane koji su činili iskrenu pokoru. Kada je car Gal obnovio progon kršćana, papa Kornelije protjeran je u progonstvo u Centumcellae (današnji Civitavecchia). Ondje je podnio mnoge patnje, lišavanja i zlostavljanja, dovršivši svoj zemaljski hod kao mučenik, što je sveti Ciprijan sažeo riječima da je pretrpio sve što je čovjek mogao podnijeti.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo svetoga Kornelija preneseno je u Rim i svečano položeno u kriptu Lucine u Kalistovim katakombama na Apijskoj cesti. Rimski martirologij bilježi polaganje njegova tijela 14. rujna, dok se njegov liturgijski spomendan u Crkvi slavi zajedno sa svetim Ciprijanom 16. rujna. Njegovo se ime nalazi u Rimskom kanonu svete mise.

U kršćanskoj umjetnosti sveti papa Kornelije prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom, križem s tri prečke i rogom (zbog latinskoga značenja njegova imena cornua), a često i s mačem ili palmom u ruci. Zaštitnik je govedara, domaćih životinja te zagovornik oboljelih od padavice, grčeva i očnih bolesti.

Isti dan, 14. rujna, slave se i