Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Životopisi › Sveti Kalist I.

SVETAC · PAPA I MUČENIK

Sveti Kalist I.

Spomendan
14. listopada
Razdoblje
3. stoljeće

Život

Sveti Kalist I. bio je rimski papa koji je upravljao Petrovom stolicom od 218. ili 219. godine do svoje mučeničke smrti oko 222. ili 223. godine. Prije svoga uzdignuća na kormilo Crkve prošao je kroz teška životna iskušenja i robovanje. Kao kršćanski rob u carskoj kući, doživio je novčani slom povjerenih mu sredstava, no u svim nevoljama sačuvao je vjeru u Krista. Zbog neustrašivog ispovijedanja kršćanskoga imena pred rimskim gradskim prefektom Fuskijanom, bio je osuđen na teški prisilni rad u zloglasnim rudnicima olova na otoku Sardiniji, postavši tako priznati ispovjedalac vjere.

Kada je posredovanjem kršćana s carskoga dvora ishođeno oslobađanje zatočenih vjernika na Sardiniji, Kalist se vratio u Rim, a papa Viktor I. dodijelio mu je mjesečnu potporu i poslao ga u Ancij. Nakon izbora pape Zefirina, Kalist je pozvan natrag u Rim i posvećen za arhiđakona. Papa Zefirin povjerio mu je upravu nad velikim kršćanskim grobljem uz Apijsku cestu, prvim službenim vlasništvom Rimske Crkve, koje do danas nosi njegovo ime, Kalistove katakombe. Ondje je Kalist s iznimnim marom uredio kripte, osigurao dostojanstven ukop kršćana i mučenika te podigao memorije koje su naraštaji poslije njega s pobožnošću častili.

Nakon Zefirinove smrti, kler i puk jednodušno su izabrali Kalista za rimskoga biskupa. Njegov pontifikat bio je obilježen promicanjem pravoga nauka o Presvetom Trojstvu i milosrdnim pastoralnim djelovanjem. Odlučno je osudio monarhijanizam i krivovjernika Sabelija, ali se istodobno suprotstavio i zabludama onih koji su u pretjerivanju dijelili Božansku bit, čuvajući pravovjerni nauk o jednomu Bogu u trima božanskim osobama.

Posebno se istaknuo evanđeoskim milosrđem, objavivši glasovitu odredbu prema kojoj se onima koji su učinili teške grijehe protiv čistoće, poput preljuba, nakon iskrene i dužne pokore podjeljuje crkveno odrješenje i pričest. Taj je proglas temeljio na vlasti vezivanja i odrješivanja koju je Gospodin povjerio Petru i njegovim nasljednicima na stijeni Crkve (Mt 16,18-19A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati.). Također je branio sakramentalnu valjanost kršćanskoga braka neovisno o strogim rimskim građanskim zakonima, dopuštajući sklapanje braka plemenitim kršćankama s ljudima skromnijega roda ili robovima.

Sveti Kalist podigao je i oratorij u rimskoj četvrti Trastevere, na zemljištu koje mu je car Aleksandar Sever dodijelio za bogoštovlje, na mjestu gdje se danas uzdiže glasovita bazilika Svete Marije u Trastevereu. Za vrijeme nemira podnio je slavno mučeništvo, pavši kao prva žrtva za vjeru čije je ime zabilježeno u najstarijem rimskom kalendaru mučenika iz četvrtoga stoljeća. Prema predaji, pogubljen je tako što je bačen u bunar pokraj svoje crkve, dovršivši plodni i plodonosni episkopat krunom mučeništva.

Štovanje i zaštitništvo

Tijelo svetoga Kalista s poštovanjem je pokopano na Kalepodijevu groblju na Aurelijskoj cesti, na trećoj milji od Rima, 14. listopada, na dan koji se i danas slavi kao njegov blagdan u Rimskom martirologiju. U devetom stoljeću papa Grgur IV. prenio je njegove svete relikvije u baziliku Svete Marije u Trastevereu, gdje se i danas s velikom pobožnošću čuvaju ispod glavnoga oltara.

U kršćanskoj umjetnosti sveti Kalist prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom, često s mlinskim kamenom privezanim o vratu ili uz bunar, simbole njegova mučeništva. Zaštitnik je grobara, radnika na grobljima te nebeski zagovornik pokajnika koji traže Božje milosrđe i pomirenje s Crkvom.

Isti dan, 14. listopada, slave se i