SVETICA · DJEVICA I MUČENICA
Sveta Suzana Rimska
- Spomendan
- 11. kolovoza
- Razdoblje
- 3. stoljeće
- Smrt
- 295.
Život
Sveta Suzana Rimska bila je plemenita djevica i hrabra mučenica koja je posvetila Vječni grad svojim kreposnim životom i slavnim svjedočanstvom za Krista krajem trećega stoljeća. Potjecala je iz visokoga patricijskoga roda u Rimu: otac joj je bio sveti Gabin, ugledni svećenik, a stric joj je bio rimski papa sveti Kajo. Odrastajući u takvom svetom obiteljskom krugu, Suzana je stekla vrhunsku naobrazbu u klasičnim znanostima i Svetom pismu, zavjetovavši svoje djevičanstvo Gospodinu.
Bila je nadaleko poznata po svojoj iznimnoj tjelesnoj ljepoti, mudrosti i čistoći života. Car Dioklecijan, želeći se povezati s njezinom uglednom obitelji, odlučio ju je zaručiti za svoga posinka Maksimijana Galerija. Kada su carski izaslanici došli u njezin dom s prosidbom, Suzana je odlučno i nepokolebljivo odbila ponudu, izjavivši da je njezino srce zauvijek predano jedinomu nebeskom Zaručniku, Isusu Kristu, te da se nikada neće udati za poganskoga vladara.
Njezin postupak razbjesnio je cara Dioklecijana, koji je u njezinu odbijanju prepoznao kršćansku vjeru. Izvedena pred poganske suce, Suzana je odbila prinijeti propisani tamjan kipu boga Jupitera. Podvrgnuta je prijetnjama i zlostavljanjima, no njezina je postojanost ostala nesalomljiva. Po Dioklecijanovoj zapovijedi pogubljena je odrubljivanjem glave u svojoj obiteljskoj kući oko 295. godine, primivši dvostruki vijenac djevičanstva i mučeništva u trećem stoljeću.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svete Suzane djevice i mučenice 11. kolovoza, spominjući drevnu baziliku Tituli Gaii koja je njoj u čast posvećena u šestom stoljeću pokraj Dioklecijanovih termi u Rimu. Njezino se ime nalazi u najstarijim rimskim liturgijskim popisima mučenika. Velebna crkva Santa Susanna alle Terme di Diocleziano na Kvirinalu u Rimu i danas čuva uspomenu na ovu svetu djevicu. U kršćanskoj umjetnosti prikazuje se kao rimska patricijska djevica s velom i krunom, držeći u ruci mučeničku palmu, križ i mač, često s odbačenom carskom krunom pod nogama. Zaštitnica je djevica, rimskih kršćanki i onih koji se bore za očuvanje kršćanske čistoće.
Isti dan, 11. kolovoza, slave se i
- Blaženi Mauricije Tornay, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Rafael Alonso Gutiérrez, otac obitelji i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Atrakta, opatica 6. stoljeće
- Sveta Klara Asiška, djevica 13. stoljeće
- Sveti Aleksandar Ugljar, biskup i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Ekvicije, opat 6. stoljeće
- Sveti Gaugerik od Cambraija, biskup 7. stoljeće
- Sveti Kasijan od Beneventa, biskup 4. stoljeće
- Sveti Rufin Asiški, biskup i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Taurin od Évreuxa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Tiburcije Rimski, mučenik 3. stoljeće
- Blaženi Ivan Juraj Rhem, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Blaženi Ivan Sandys, Stjepan Rowsham, prezbiteri, i Vilim Lampley, mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Mihael Domingo Cendra, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Rustikola od Arlesa, opatica 7. stoljeće