Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Životopisi › Sveti Jovin i Bazilej

SVECI · MUČENICI

Sveti Jovin i Bazilej

Spomendan
25. prosinca
Razdoblje
3. stoljeće
Smrt
258.

Život

Sveti Jovin i Bazilej posvetili su Vječni grad svojim hrabrim svjedočanstvom za Krista u trećem stoljeću. Živjeli su u Rimu u razdoblju kada su rimski carski namjesnici nemilosrdno progonili kršćane, a svako javno priznavanje Spasiteljeva imena značilo je spremnost na gubitak svih zemaljskih dobara i samoga života.

Jovin i Bazilej bili su povezani neraskidivim vezom bratske ljubavi i zajedničke vjere u Gospodina. Provodili su dane u molitvi, skrovitosti i pomaganju utamničenoj braći. Prijavljeni carskim vlastima kao nepokolebljivi kršćani koji odbijaju sudjelovati u poganskim obredima i štovanju rimskih bogova, bili su uhićeni i izvedeni pred carskoga suca.

Pred sudištem su postojano i jednodušno odbacili sve zahtjeve da prinesu tamjan idolima, ispovjedivši da je Isus Krist jedini pravi Bog i Spasitelj svijeta. Nakon što su pretrpjeli teške muke i tamničke patnje, osuđeni su na smrt. Izvedeni su izvan gradskih zidina na Latinsku cestu, gdje su podnijeli mučeničku smrt, primivši neprolazni vijenac nebeske slave u trećem stoljeću. Pobožni kršćani sahranili su njihova sveta tijela na samom mjestu njihove pobjede uz Latinsku cestu.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetih mučenika Jovina i Bazileja 25. prosinca, na sam dan Gospodinova Rođenja, povezujući njihov zemaljski rođendan za nebo s blagdanom Božjega utjelovljenja. Njihov grob uz Latinsku cestu u Rimu bio je od starine zabilježen u rimskim kršćanskim popisima kao časno mjesto počinka Kristovih svjedoka. U sakralnoj umjetnosti prikazuju se kao dvojica ranokršćanskih mučenika s palmama u rukama i vijencima slave, držeći križ pred sobom. Vjernici im se utječu za dar sloge, duhovne jakosti i postojanosti u vjeri usred životnih kušnji.

Isti dan, 25. prosinca, slave se i