SVETAC · PAPA
Sveti Kajo
- Spomendan
- 22. travnja
- Razdoblje
- 3. stoljeće
- Smrt
- 296.
Život
Sveti Kajo, papa i mučenik, upravljao je Rimskom Crkvom krajem trećega stoljeća, od 17. prosinca 283. do 22. travnja 296. godine, kao nasljednik pape Eutihijana. Prema drevnoj i časnoj predaji Crkve, bio je rodom iz rimske provincije Dalmacije, iz grada Salone, te je bio u srodstvu sa samim carom Dioklecijanom. Unatoč carskomu srodstvu i mogućnostima uživanja najviših svjetovnih počasti, Kajo je svoj život u potpunosti posvetio Gospodinu i služenju Njegovoj Crkvi u Rimu.
Njegov se pontifikat odvijao u iznimno zahtjevnim povijesnim okolnostima, u godinama koje su prethodile velikomu Dioklecijanovu progonu. Kajo je mudro i budno upravljao rimskim stadom, utvrđujući crkvenu stegu i poredak crkvenih redova. Drevne crkvene knjige bilježe da je donio odredbu prema kojoj nitko ne može biti posvećen za biskupa ako prethodno nije prošao sve niže i više crkvene redove: vratara, lektora, egzorcista, akolita, podđakona, đakona i prezbitera.
Kada su carski pritisci počeli jačati, Kajo se morao skrivati u podzemnim grobljima i katakombama kako bi sačuvao vodstvo Crkve i zaštitio povjereni puk. Iz skrovišta je neumorno tješio vjerne, slavio sveta otajstva i hrabrio buduće mučenike, među kojima su bili i članovi njegove rodbine, poput svete Suzane. Nakon što je više od dvanaest godina mudro vodio Crkvu podnoseći mnoge tjeskobe i progonstva, preminuo je kao slavni ispovjedalac vjere u Gospodinu 22. travnja 296. godine. Pokopan je u papinskoj kripti u Kalistovu groblju uz Apijsku cestu u Rimu.
Štovanje i zaštitništvo
Rimski martirologij slavi spomen svetoga Kaja, pape, 22. travnja, ističući njegov počinak u Kalistovu groblju uz Apijsku cestu nakon što je izbjegao Dioklecijanovim progonima i preminuo kao postojani ispovjedalac vjere. Njegova izvorna grobna ploča s natpisom pronađena je u katakombama svetoga Kalista, a njegove su relikvije kasnije prenesene u crkvu San Caio na Kvirinalu, te potom u crkvu Sant'Andrea della Valle. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se u papinskom ruhu s tijarom i papinskim križem, držeći u ruci knjigu crkvenih stupnjeva. Zaštitnik je rodne Dalmacije, grada Solina, bogoslova i onih koji napreduju u crkvenim redovima.
Isti dan, 22. travnja, slave se i
- Blaženi Franjo Venimbeni iz Fabrijana, prezbiter 14. stoljeće
- Sveta Senorina od Baste, opatica 10. stoljeće
- Sveti Agapit I., papa 6. stoljeće
- Sveti Epipodij Lionski, mučenik 2. stoljeće
- Sveti Leon od Sensa, biskup 6. stoljeće
- Sveti Leonida Aleksandrijski, mučenik 3. stoljeće
- Sveti Soter, papa 2. stoljeće
- Sveti Teodor Sikeot, biskup i iguman 7. stoljeće
- Sveta Oportuna od Séeza, opatica 8. stoljeće
- Sveti Marjaha, korepiskop i mučenik 4. stoljeće