Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 6. stoljeće › Životopisi › Sveti Agapit I.

SVETAC · PAPA

Sveti Agapit I.

Spomendan
22. travnja
Razdoblje
6. stoljeće

Život

Sveti Agapit I. potekao je iz Rima, kao sin svećenika Gordijana koji je položio život u neredima za vrijeme pape Simaha. Nakon što je obavljao službu arhiđakona, izabran je na Petrovu stolicu 535. godine. Čim je preuzeo upravu Crkve, pokazao je iznimnu pravednost: pred okupljenim klerom javno je spalio anatemu koju je njegov prethodnik Bonifacije II. izrekao protiv Dioskura, vrativši mir i pomirenje među rimsko svećenstvo.

Njegov je pontifikat bio prožet čvrstom obranom crkvenoga poretka i pravovjerja. Potvrdio je odluke sabora u Kartagi o postupanju s obraćenicima s arijanizma te se zdušno brinuo za crkvenu stegu u Galiji. U to vrijeme gotski kralj Teodahad, u strahu pred vojskom bizantskoga vojskovođe Belizara, prisilio je ostarjeloga papu da krene u diplomatsko poslanstvo u Carigrad caru Justinijanu. Kako bi podmirio troškove puta, Agapit je morao založiti sveto posuđe Rimske Crkve.

U Carigrad je stigao u veljači 536. godine, dočekan s najvišim počastima. Premda politička misija obustave rata nije uspjela, njegov je boravak na Istoku donio veličanstvenu pobjedu katoličkoj vjeri. Na carigradskoj patrijaršijskoj stolici nalazio se Antim, prikriveni monofizit kojega je carica Teodora nezakonito postavila protivno crkvenim kanonima i odlukama Kalcedonskoga sabora. Agapit je odlučno odbio ući u zajedništvo s njim dok ne položi pravovjerno ispovijedanje vjere i vrati se u svoju zakonitu biskupiju u Trapezuntu.

Kada mu je car Justinijan pod utjecajem carice zaprijetio progonstvom, neustrašivi rimski biskup odvratio je caru da je došao vidjeti kršćanskoga vladara, a našao novoga Dioklecijana čije ga prijetnje nimalo ne plaše. Zadivljen papinom hrabrošću i uvidjevši Antimovo krivovjerje, car je popustio. Papa Agapit iskoristio je puninu svoje vlasti: svrgnuo je uljeza Antima te je osobno posvetio novoga, pravovjernog patrijarha Menu, što je bio jedinstven čin u povijesti Crkve. Car Justinijan predao je papi pisano ispovijedanje pravovjerne vjere, koje je Agapit prihvatio, mudro napomenuvši da laicima ne pripada pravo naučavanja vjere, ali da pozdravlja carevu privrženost ocima. Ubrzo nakon toga trijumfa pravovjerja, Agapit se razbolio te je preminuo u Carigradu 22. travnja 536. godine, nakon deset mjeseci slavnoga pontifikata. Njegovo je tijelo u olovnom lijesu preneseno u Rim i svečano položeno u bazilici svetoga Petra.

Štovanje i zaštitništvo

Liturgijski spomendan svetoga Agapita I. na Zapadu i Istoku slavi se 22. travnja, na dan njegove smrti, dok se spomen njegova ukopa u Rimu slavio i 20. rujna. Rimski martirologij slavi njegov spomen u Carigradu, ističući njegovu borbu za slobodan izbor rimskoga biskupa, učvršćenje pravoslavne vjere na Istoku i posvećenje patrijarha Mene. U umjetnosti se prikazuje u svečanom papinskom ruhu s tijarom, s knjigom pravovjernih dekreta i pred carskim prijestoljem. Časti se kao zaštitnik slobode Crkve, pravovjernosti i jedinstva s Petrovom stolicom.

Isti dan, 22. travnja, slave se i