SVETAC · BISKUP
Sveti German od Pariza
- Spomendan
- 28. svibnja
- Razdoblje
- 6. stoljeće
- Smrt
- 576.
Život
Sveti German (Germain) rodio se u blizini Autuna oko 496. godine. Nakon školovanja u Avalonu i Luzyju pod vodstvom svoga rođaka svećenika Skapiliona, u dobi od trideset i četiri godine primio je svećenički red od biskupa Agripina te postao opat samostana svetoga Simforijana kod Autuna. Kao opat, isticao se tolikom darežljivošću prema siromasima da su se redovnici, bojeći se da će sve razdijeliti, pobunili protiv njega.
Kada se 555. godine zatekao u Parizu u trenutku smrti biskupa Euzebija, kralj Hildebert I., uz jednodušan pristanak klera i puka, postavio ga je za biskupa Pariza. Zadržavši strogi monaški način života, post, noćna bdjenja i nošenje grube odjeće, German je razvio plodnu i neumornu pastoralnu skrb. Pod njegovim duhovnim utjecajem kralj Hildebert obratio se od svjetovnoga života i postao uzoran kršćanski vladar.
German je privolio kralja da iskorijeni ostatke poganskih običaja u Galiji. Kada se kralj vratio iz pohoda na Zaragozu u Španjolskoj donijevši štolu svetoga Vinka mučenika, dao je u predgrađu Pariza podići crkvu i samostan u čast svetoga Vinka (kasnije poznat kao Saint-Germain-des-Prés), koji je German svečano posvetio u prosincu 558. godine.
German se neustrašivo borio protiv razuzdanosti velikaša: kada je kralj Haribert provodio nemoralan život, biskup ga je 568. godine javno izopćio iz Crkve. Uložio je goleme napore u sprječavanje bratoubilačkih ratova između kraljeva Sigeberta i Hilperika, no kraljevi su odbili poslušati njegova upozorenja. Sastavio je i znameniti spis o drevnoj galskoj liturgiji. Preminuo je u Parizu 28. svibnja 576. godine.
Čuda
Sveti German bio je proslavljen darom ozdravljanja bolesnika i oslobađanja zarobljenika. Kada je kralj Hildebert I. teško i smrtno obolio u dvorcu Celles, liječnici su digli ruke od njega, no biskup German položio je ruke na vladara i pomolio se, nakon čega je kralj u trenu potpuno ozdravio, darovavši tom prigodom posjede pariškoj Crkvi. Također se pripovijeda da su se zatvorska vrata u Parizu čudesno otvorila na njegovu molitvu, a lanci spali sa sužanja.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svetoga Germana slavi se 28. svibnja. Njegove su relikvije 754. godine svečano prenesene u velebnu parišku baziliku u nazočnosti kralja Pipina i njegova sedmogodišnjeg sina Karla Velikoga, od kada crkva nosi ime Saint-Germain-des-Prés. Rimski martirologij navodi njegov spomen u Parizu, ističući da je sačuvao monaški način života i vršio plodnu skrb za duše. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ornatu s mitrom i štapom, sa slomljenim lancima ili ključevima u ruci. Časti se kao zaštitnik grada Pariza i zatvorenika.
Isti dan, 28. svibnja, slave se i
- Blažena Margareta Pole, mučenica 16. stoljeće
- Blažena Marija Bartolomeja Bagnesi, djevica 16. stoljeće
- Blaženi Antun Julijan Nowowiejski, biskup i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Lanfranc od Canterburyja, biskup 11. stoljeće
- Blaženi Toma Ford, Ivan Shert i Robert Johnson, prezbiteri i mučenici 16. stoljeće
- Sveta Ubaldeska Taccini, djevica 13. stoljeće
- Sveti Just od Urgella, biskup 6. stoljeće
- Sveti Karaun (Keraun), mučenik 5. stoljeće
- Blaženi Herkulan iz Piegalea, prezbiter 13. stoljeće
- Blaženi Ladislav Demski, mučenik 20. stoljeće
- Sveta Helikonida Korintska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Pavao Hạnh, mučenik 19. stoljeće
- Sveti Vilim Gelonski, redovnik 9. stoljeće