SVETICA · OPATICA
Sveta Brigita Irska
- Spomendan
- 1. veljače
- Razdoblje
- 6. stoljeće
- Smrt
- 525.
Među najštovanijima: Najštovaniji na engleskom području
Život
Sveta Brigita, draga majka Irske i prozvana Marijom Kelta, rodila se u Faughartu pokraj Dundalka oko 451. godine u plemićkoj obitelji oca Dubhthacha. Odbivši mnogobrojne svjetovne prosce, odlučila je svoj život posvetiti isključivo Kristu te je primila redovnički veo iz ruku svetoga Makaila, a redovničke zavjete položila pred svetim Melom od Ardagha. Sa sedam pobožnih djevica započela je samostanski život u podnožju brda Croghan, a potom se preselila na ravnicu Magh Life. Ondje je pod granama velikoga hrasta podigla skromnu ćeliju i crkvicu, koja je prerasla u glasoviti samostan Cill-Dara, to jest Kildare, Crkvu pod hrastom.
Samostan u Kildareu ubrzo se razvio u pravo duhovno i kulturno središte cijeloga otoka. Brigita je ondje utemeljila dvostruki samostan za monahe i monahinje te pozvala svetoga Konleta da kao biskup preuzme duhovno vodstvo i upravlja mjesnom Crkvom zajedno s njom. Kao opatica Kildarea uživala je izniman ugled i imala vlast nad brojnim ženskim samostanima diljem Irske. Utemeljila je i slavnu umjetničku školu prepisivanja, iluminiranja i obrade metala, iz koje je potekla čudesna Kildarska knjiga evanđelja, remek-djelo kršćanske umjetnosti.
Drevni spisi svjedoče o njezinu dubokom duhovnom prijateljstvu sa svetim Patrikom, apostolom Irske, s kojim je bila jedno srce i jedna duša u širenju Kristova evanđelja. Brigita je bila neumorna u djelima milosrđa, hranila je gladne, odijevala gole i brinula se za bolesne. Primivši svetu popudbinu iz ruku svetoga Ninida, preminula je u Gospodinu u Kildareu 1. veljače 525. godine.
Čuda
Gospodin je svetu Brigitu obdario obilnim čudotvornim darovima. Predaja bilježi da je svojom molitvom umnažala zalihe mlijeka i maslaca za gladne siromahe te pretvarala vodu u pivo kako bi okrijepila nemoćne i bolesne. Kada je od kralja Leinstera zatražila zemlju za samostan, vladar joj je rekao da može uzeti onoliko koliko pokrije njezin plašt. Brigita je prostrla svoj plašt po travi, a on se čudesno stao širiti pokrivajući čitavo polje Curragh. Njezinim su blagoslovom ozdravljali gubavci, slijepi su progledali, a divlje su joj ptice i životinje krotko prilazile na zaziv Božjega imena.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svete Brigite slavi se 1. veljače. Rimski martirologij slavi je kao utemeljiteljicu jednoga od prvih samostana u Irskoj i nastavljačicu evangelizacijskoga djela svetoga Patrika. Njezino je tijelo najprije počivalo u katedrali u Kildareu, a zbog opasnosti od normanskih napada preneseno je oko 878. godine u Downpatrick, gdje je položeno u zajednički grob sa svetim Patrikom i svetim Kolumbom. Dio njezinih relikvija čuva se u Lumiaru pokraj Lisabona te u Kölnu. Uz svetoga Patrika i Kolumbu, glavna je zaštitnica Irske. U sakralnoj ikonografiji prikazuje se u opatičkom velu s križem ispletenim od rogoza, kravom uz noge, svjetiljkom ili ognjem koji gori na dlanu. Zaštitnica je mljekara, poljodjelaca, putnika, novorođenčadi i redovnica.
Isti dan, 1. veljače, slave se i
- Blažena Ivana Franciska od Pohođenja Michelotti, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Alojzije Variara, prezbiter 20. stoljeće
- Blaženi Andrija Conti iz Segnija, prezbiter 14. stoljeće
- Blaženi Conor O'Devany, biskup, i Patrik O'Loughran, prezbiter, mučenici 17. stoljeće
- Sveta Verdijana, djevica i pustinjakinja 13. stoljeće
- Sveti Agripin od Le Puya, biskup i mučenik 7. stoljeće
- Sveti Henrik Morse, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Pavao Hong Yŏng-ju i Ivan Yi Mun-u, mučenici 19. stoljeće
- Sveti Pavao od Saint-Paul-Trois-Châteauxa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Rajmund od Fitera, opat 12. stoljeće
- Sveti Sever od Ravenne, biskup 4. stoljeće
- Sveti Trifun, mučenik 3. stoljeće
- Blažena Marija Ana Vaillot i četrdeset i šest drugarica, mučenice 18. stoljeće
- Blaženi Reginald od Saint-Gillesa, prezbiter 13. stoljeće
- Sveti Ivan od Saint-Maloa, biskup 19. stoljeće
- Sveti Sigisbert III., kralj 7. stoljeće
- Sveti Urs od Aoste, prezbiter 6. stoljeće