Preskoči na sadržaj
Kršćanska Stvarnost

Sveci › 3. stoljeće › Životopisi › Sveti Metran Aleksandrijski

SVETAC · MUČENIK

Sveti Metran Aleksandrijski

Spomendan
31. siječnja
Razdoblje
3. stoljeće
Smrt
249.

Život

Sveti Metran Aleksandrijski bio je kreposni starac i slavni Kristov mučenik koji je posvetio tlo Egipta svojim uzvišenim svjedočanstvom za Spasitelja sredinom trećega stoljeća. Živio je u drevnoj metropoli Aleksandriji, gdje se odlikovao dubokom pobožnošću, neporočnim životom, postom i vjernim služenjem Bogu u skrovitosti svoga doma.

Godine 249., neposredno prije službenoga progona cara Decija, u Aleksandriji je pod utjecajem jednoga zloglasnoga poganskoga vrača buknuo divlji pučki ustanak protiv kršćana. Razjarena svjetina napadala je kršćanske domove i vukla vjernike na javne trgove. Sveti je Metran bio prva žrtva toga krvavoga poganskoga nasilja. Pogani su uhvatili ovoga svetoga starca i zapovjedili mu da izrekne bezbožne i bogohulne riječi protiv Krista Gospodina i da se pokloni njihovim idolima.

Metran je to s nesalomljivom hrabrošću i gnušanjem odbio, posvjedočivši da je Krist jedini pravi Bog i da s njegovih usana nikada neće izaći hula protiv njegova Spasitelja. Razjareni pogani tada su divljački nasrnuli na njega: nemilosrdno su ga pretukli teškim toljagama, parali mu lice i oči oštrim trskama, a potom su ga zavezali i vukli ulicama sve do izvan gradskih zidina Aleksandrije. Ondje su ga zatrpali gomilom teškoga kamenja sve dok nije izdahnuo. Tako je sveti Metran u molitvi predao svoj duh Bogu, postavši prvomučenik aleksandrijskoga progona u trećem stoljeću.

Štovanje i zaštitništvo

Rimski martirologij slavi spomen svetoga Metrana mučenika 31. siječnja, spominjući njegovo odbijanje izricanja bezbožnih riječi pred poganima pod carem Decijem i njegovo kamenovanje izvan gradskih zidina Aleksandrije. Njegovo je junačko svjedočanstvo s divljenjem opisao sveti Dionizije Aleksandrijski u svojoj poslanici o progonima. U sakralnoj umjetnosti prikazuje se kao ranokršćanski starac sijede kose s mučeničkom palmom u ruci, okružen kamenjem i trskama, oruđima svoje muke. Zaštitnik je staraca, onih koji trpe nasilje svjetine i vjernika koji se bore protiv psovke i bogohuljenja.

Isti dan, 31. siječnja, slave se i