BLAŽENICI · PREZBITERI I MUČENICI
Blaženi Nikola Garlick, Robert Ludlam i Rikard Simpson
- Spomendan
- 24. srpnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
Život
Blaženi Nikola Garlick rođen je oko 1555. godine u Dintingu u grofoviji Derbyshire. Školovao se na oxfordskom sveučilištu, no napustio ga je bez diplome jer nije htio položiti protukatoličku Prisegu o kraljevskoj prevlasti. Sedam je godina djelovao kao omiljeni učitelj u Tideswellu, odgajajući mladež u velikoj kršćanskoj ljubavi i vrlinama. Njegov je primjer bio toliko duhovan da su trojica njegovih učenika pošla za njim u svećeništvo, među kojima i Kristofor Buxton, koji je također postao mučenik. Godine 1581. Nikola je prešao u Francusku i ušao u Engleski kolegij u Reimsu. Zaređen je za svećeničko služenje 1582. godine, a već početkom 1583. vratio se na opasno englesko tlo kako bi potajno dijelio sakramente progonjenim vjernicima. Nakon godinu dana rada bio je uhićen i prognan s još sedamdesetoricom svećenika, no plamen ljubavi prema Kristovu stadu vratio ga je u domovinu nakon samo dva dana.
Blaženi Robert Ludlam potjecao je također iz Derbyshirea, studirao je na Oxfordu i bavio se podučavanjem prije nego što je otišao u Reims, gdje je zaređen za svećenika 1581. godine. Vrativši se u Englesku, neumorno je i skrovito pastoralno djelovao, tješeći potlačene katoličke obitelji. Obojica svećenika, Nikola i Robert, uhićeni su 12. srpnja 1588. godine u Padleyju, u domu plemićke obitelji Fitzherbert, koja je hrabro pružala utočište progonjenim slugama oltara.
U tamnici u Derbyju zatekli su blaženoga Rikarda Simpsona. On je bio nekadašnji protestantski propovjednik koji se obratio na katoličku vjeru, podnio dugo tamnovanje u dvorcu York, te potom zaređen za svećenika. U novom zatočeništvu Rikard je bio osuđen na smrt i pod strahom od strašnih muka na trenutak se pokolebao, nadajući se odgodi kazne. No, susret s Nikolom i Robertom u smrdljivoj tamnici Derbyja potpuno je preporodio njegov duh. Nikola i Robert su ga s ljubavlju i vjerom ohrabrili, izmirili s Bogom i utvrdili u postojanosti, pa je Rikard postao nepokolebljiv u odluci da položi život za Krista.
Na suđenju 23. srpnja 1588. godine sva su trojica optužena za veleizdaju jer su ušli u kraljevstvo i privodili podanike katoličkoj vjeri. Nikola Garlick je pred sucima hrabro odgovorio: »Nisam došao zavoditi ljude, nego ih privoditi katoličkoj vjeri. Radi toga sam došao u ovu zemlju i radi toga ću raditi dokle god živim.« Kada su ih izvodili sa suda nakon izrečene smrtne osude na vješanje i komadanje tijela, Garlick je uzviknuo: »Mislio sam da se Kajin nikada neće nasititi dok ne popije krv svoga brata Abela!« Posljednju noć proveli su u ćeliji tješeći jednu ženu osuđenu na smrt, koju su prije smaknuća izmirili s Katoličkom Crkvom.
Sutradan, 24. srpnja 1588. godine, trojica su svećenika dovučena na rešetkama do mosta Svete Marije u Derbyju. Nikola Garlick je ostao vedra i radosna duha. Kada ga je poznanik podsjetio kako su nekoć zajedno išli u lov i pucali, Nikola mu je odgovorio: »Istina, ali sada ću ispaliti takav hitac kakav nisam ispalio u cijelome svom životu.« Budući da dželati nisu bili pripravili kotao za spaljivanje utrobe, Nikola je to vrijeme iskoristio za vatrenu propovijed okupljenom narodu o spasenju duše, bacivši među ljude spise koje je napisao u tamnici. Poljubio je vješala i prvi se uspeo na ljestve, svjedočeći poput svetog Andrije apostola. Za njim je pošao Rikard Simpson, podnijevši muku s velikom postojanošću i pokorom za svoju raniju tjeskobu. Robert Ludlam je sve to promatrao stojeći s osmijehom na licu, te je s istim blagim i radosnim osmijehom pošao na vješala, nalik svetom Stjepanu prvomučeniku (Dj 7,55-60Ali on, pun Duha Svetoga, uprije pogled u nebo i ugleda slavu Božju i Isusa gdje stoji zdesna Bogu). Tijela su im bila raskomadana, a glave izložene na stupovima.
Čuda
Predaja zabilježena po svjedocima govori da je svaki pojedinac do čijih su ruku doprli spisi koje je blaženi Nikola Garlick s vješala bacio okupljenom puku, kasnije pronašao milost obraćenja i pomirenja s Katoličkom Crkvom. Unatoč strogoj straži, Garlickov nekadašnji učenik Robert Bagshaw i dvojica odvažnih katoličkih muževa pod okriljem noći neopaženo su skinuli glavu jednoga od mučenika sa zgrade na mostu kako bi je dostojno pokopali, dok je stražare obuzeo neobjašnjiv zaborav i nepokretnost.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan blaženih Nikole Garlicka, Roberta Ludlama i Rikarda Simpsona slavi se 24. srpnja. Papa Ivan Pavao II. proglasio ih je blaženima 22. studenoga 1987. godine među osamdeset i pet mučenika Engleske i Walesa. U kršćanskoj umjetnosti prikazuju se u svećeničkom ruhu, s palmom mučeništva u rukama, s osmijehom radosti pred ljestvama vješala ili s pergamom u ruci.
Isti dan, 24. srpnja, slave se i
- Blažena Ljudevita Savojska, redovnica 16. stoljeće
- Blažena Marija od Milosti Prat, djevica i mučenica 20. stoljeće
- Blažena Marija Pilar od svetog Franje Borgije Martínez García, Terezija od Djeteta Isusa García García i Marija Anđela od svetog Josipa Valtierra Tordesillas, djevice i mučenice 20. stoljeće
- Blaženi Antun Torriani iz L'Aquile, prezbiter 15. stoljeće
- Blaženi Modestin od Isusa i Marije Mazzarella, prezbiter 19. stoljeće
- Sveta Sigolena od Albija, redovnica 7. stoljeće
- Sveti Balduin od Rietija, opat 12. stoljeće
- Sveti Boris i Gljeb, mučenici 11. stoljeće
- Sveti Deklan od Ardmorea, biskup 5. stoljeće
- Sveti Fantin Stariji Čudotvorac, samotnjak 4. stoljeće
- Sveti Šarbel Makhlouf, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Viktorin od Amiterna, biskup i mučenik 1. stoljeće
- Blažena Kristina Čudesna, djevica 3. stoljeće
- Blaženi Ivan Tavelli iz Tossignana, biskup 15. stoljeće
- Blaženi Josip Lambton, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Blaženi Ksaver Bordas Piferrer, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Eufrazija, djevica 5. stoljeće
- Sveta Kinga (Kunigunda), redovnica 13. stoljeće
- Sveta Kristina Bolsenska, djevica i mučenica 3. stoljeće
- Sveti Ivan Boste, prezbiter i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Josip Fernández, prezbiter i mučenik 19. stoljeće