BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Štefica (Stefana) Quinzani
- Spomendan
- 2. siječnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1530.
Život
Blažena Stefana Quinzani rođena je 5. veljače 1457. godine u mjestu Orzinuovi blizu Brescije, u skromnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Lorenza Quinzanija i Savije Sciani. Obitelj je potjecala iz obližnjega mjesta Quinzano d'Oglio, odakle su i dobili obiteljski nadimak. U djetinjstvu je Stefana s roditeljima marljivo radila u polju i pomagala u kućanstvu. Njezin je otac stupio u Treći red svetoga Dominika, a kada ga je djevojčica pratila u obližnji dominikanski samostan u Soncinu, upoznala je svetoga redovnika fra Mateja Carrerija. On ju je poučavao kršćanskome nauku i prorekao joj da će biti njegova duhovna baštinica.
Već u dobi od sedam godina Stefana je položila zavjet čistoće, siromaštva i poslušnosti. Godine 1464. imala je viđenje u kojemu joj se ukazao raspeti Krist u pratnji Blažene Djevice Marije te svetoga Dominika, svetoga Tome Akvinskoga i svete Katarine Sijenske, darovavši joj prsten mističnih zaruka. Kada je fra Matej Carrieri umro, ukazao joj se u viđenju, nakon čega je Stefana primila svete rane (stigme) Kristove muke.
U dobi od petnaest godina primila je habit Trećega samostanskog reda svetoga Dominika u Soncinu. Da bi se uzdržavala, jedno je vrijeme radila i kao služavka. Gajeći osobitu ljubav prema raspetome Spasitelju i siromasima, osnovala je u Soncinu dominikanski samostan posvećen svetome Pavlu te postala njegova prva priorica, vodeći zajednicu s velikom mudrošću i majčinskom blagošću.
Premda nije imala formalne naobrazbe, bila je obdarena nadnaravnim poznavanjem teologije, pa su k njoj po savjet dolazili mnogi ugledni duhovni velikani njezina doba, među kojima i sveta Anđela Merici te blažena Ozana Mantovanska. Imala je iznimnu pobožnost prema svetome Tomi Akvinskomu, crkvenom naučitelju. Živjela je u neprestanome postu i mrtvljenju tijela. Točno je prorekla dan svoje smrti. Okružena susestrama, preminula je u Soncinu 2. siječnja 1530. godine, izgovorivši na samrti riječi Kristove s križa: »U tvoje ruke, Gospodine, predajem duh svoj!«
Čuda
Blažena Stefana bila je obdarena mističnim stigmama i izvanrednim doživljavanjem Kristove patnje. Godine 1497. dvadeset i jedan vjerodostojan svjedok sastavio je i potpisao izvještaj o njezinim ekstazama muke, promatrajući kako njezino tijelo trpi muke bičevanja, krunjenja trnjem i raspeća.
Posjedovala je dar proricanja, prodiranja u ljudske savjesti te dar čudesnih ozdravljenja bolesnika koji su joj se obraćali u molitvama. Predaja bilježi da joj se jednom ukazao Gospodin upitavši je kakvu nagradu želi za svoje potpuno predanje, na što je ona odgovorila: »Ne želim drugu nagradu osim Tebe samoga!« Nakon njezine smrti, njezin je grob postao izvor mnogih ozdravljenja i čudesne pomoći.
Štovanje i zaštitništvo
Grob blažene Stefane u Soncinu smjesta je postao stjecište hodočasnika. Papa Benedikt XIV. svečano je potvrdio njezino štovanje 14. prosinca 1740. godine, uvrstivši je među blaženike Katoličke Crkve.
Njezine relikvije danas se s pobožnošću čuvaju u dominikanskoj crkvi svetoga Jakova u Soncinu, dok se dio relikvije (kost lijeve goljenice) čuva u crkvi svetoga Roka u rodnom Quinzanu d'Oglio. U Rimskom martirologiju i u biskupiji Cremona njezin se spomendan slavi 2. siječnja, dok se u biskupijama Crema i Brescia obilježava 16. lipnja. U umjetnosti se prikazuje u bijelo-crnom habitu dominikanskih trećoredica sa stigmama na rukama, krunom od trnja na glavi i raspelom u rukama.
Isti dan, 2. siječnja, slave se i
- Blažena Marija Ana Sureau-Blondin, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Markolin Amanni iz Forlìja, prezbiter 14. stoljeće
- Sveti Adalhard od Corbiea, opat 9. stoljeće
- Sveti Airald od Mauriennea, biskup 12. stoljeće
- Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski, biskupi i crkveni naučitelji 8. stoljeće
- Sveti Bladulf, prezbiter i redovnik 7. stoljeće
- Sveti Mainchín od Limericka, biskup 7. stoljeće
- Sveti Silvestar iz Troine, opat 12. stoljeće
- Sveti Telesfor, papa i mučenik 2. stoljeće
- Sveti Teodor od Marseillea, biskup 6. stoljeće
- Blaženi Vilim Repin i Lovro Bâtard, prezbiteri i mučenici 18. stoljeće
- Sveti Argej, Narcis i Marcelin, mučenici 4. stoljeće
- Sveti Ivan Dobri od Milana, biskup 6. stoljeće
- Sveti Vicencijan, pustinjak 7. stoljeće