BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Kristina Ciccarelli
- Spomendan
- 18. siječnja
- Razdoblje
- 16. stoljeće
- Smrt
- 1543.
Život
Blažena Kristina Ciccarelli, na krštenju nazvana Mattia, rođena je 24. veljače 1480. ili 1481. godine u mjestu Colle di Lucoli u pokrajini Abruzzo, kao najmlađe od šestero djece Domenica Ciccarellija i Marie di Pericolo. Njezina je obitelj bila plemenita i duboko kršćanska, a u domu se s velikim poštovanjem čuvala slika Žalosne Gospe s mrtvim Kristom u krilu. Mattia je već od malih nogu osjećala snažan poticaj na molitvu, skrovitost i činjenje pokore.
U jedanaestoj godini stavila se pod duhovno vodstvo franjevca fra Vincenza dell'Aquile. Slijedeći njegov očinski savjet, odlučila je prigrliti redovnički poziv među augustinkama opservanticama. U lipnju 1505. godine stupila je u samostan svete Lucije u gradu L'Aquili, gdje je obukla habit svetoga Augustina i uzela novo redovničko ime Kristina. U samostanu je provela gotovo četiri desetljeća u savršenom opsluživanju zavjeta siromaštva, čistoće i poslušnosti.
Više je puta birana za predstojnicu i glavaricu samostana. Iako je živjela u strogoj klauzuri, Kristina je gajila neizmjernu samilost prema siromasima i patnicima iz cijeloga Abruzza: osiguravala im je hranu i odjeću te s rešetaka samostana tješila ožalošćene. Građani L'Aquile, plemići i siromasi, dolazili su k njoj tražeći svjetlo za svoje duše. Posljednje godine života provela je u teškim tjelesnim patnjama i dugotrajnoj bolesti, podnoseći sve s vedrim i predanim duhom. Preminula je sveto u samostanu svete Lucije 18. siječnja 1543. godine.
Čuda
Gospodin je blaženu Kristinu obdario iznimnim mističnim milostima, darom proroštva i viđenjima. Na Veliki petak primila je na svome tijelu Kristove rane, stigme, trpeći u skrovitosti muku Gospodnju sve do Velike subote.
Među najpoznatijim znamenjima jest događaj o svetkovini Tijelova: za vrijeme svečane procesije pred mnoštvom naroda viđena je u stanju tjelesne levitacije iznad zemlje, dok je na njezinim prsima čudesno sjala posvećena hostija u pokaznici, obasjavajući crkvu nebeskim sjajem. Gajila je osobitu pobožnost prema svetom Marku evanđelistu i svetom Martinu Tourskom, koji joj se ukazao u viđenju.
Predaja pamti i događaj kada je jednoga čovjeka, naviknutoga na psovke, opomenula da prestane huliti na svetoga Antuna Padovanskoga, rekavši mu da vidi zloga duha iza njegovih leđa. Čovjek se oglušio, ponovno opsovao jašući na magarcu, nakon čega je pao sa životinje, slomio vrat i poginuo. Nakon Kristinine smrti njezino je tijelo položeno desno od glavnoga oltara crkve svete Lucije, gdje su se po njezinu zagovoru počela događati brojna čudesna ozdravljenja bolesnika.
Štovanje i zaštitništvo
Štovanje blažene Kristine Ciccarelli potvrdio je papa Grgur XVI. 15. siječnja 1841. godine. Njezin se liturgijski spomendan u Crkvi slavi 18. siječnja, na dan njezina prelaska u vječnost, dok su je augustinci tradicionalno častili i 12. listopada, a biskupija L'Aquila 12. veljače.
Nakon ukinuća samostana svete Lucije 1908. godine, njezine su svete relikvije svečano prenesene u samostansku crkvu Sant'Amico u L'Aquili, gdje se i danas s velikom pobožnošću čuvaju i časte. U ikonografiji se prikazuje u crnom habitu augustinskih redovnica, s bijelim velom, sa sjajnom hostijom ili pokaznicom na prsima, ljiljanom u ruci i ranama na dlanovima.
Isti dan, 18. siječnja, slave se i
- Blažena Felicita Pricet, Monika Pichery, Karola Lucas i Viktorija Gusteau, mučenice 18. stoljeće
- Blažena Marija Terezija Fasce, opatica 20. stoljeće
- Blažena Regina Protmann, djevica 17. stoljeće
- Blaženi Facije iz Cremone, pokornik 13. stoljeće
- Sveta Margareta Ugarska, djevica 13. stoljeće
- Sveta Priska, mučenica 3. stoljeće
- Sveti Deikol od Lurea, opat 7. stoljeće
- Sveti Voluzijan od Toursa, biskup 5. stoljeće
- Blažena Beatrica Este, redovnica 13. stoljeće
- Blaženi Andrija Grego iz Peschijere, prezbiter 15. stoljeće
- Sveti Koskonije, Zenon i Melanip, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Sukces, Pavao i Lucije, biskupi i mučenici 3. stoljeće