BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Franciska Schervier
- Spomendan
- 14. prosinca
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1876.
Život
Blažena Franciska Schervier rođena je 3. siječnja 1819. godine u Aachenu, u uglednoj i imućnoj obitelji industrijalca Johanna Heinricha Scherviera, vlasnika tvornice igala i dogradonačelnika Aachena, te majke Marije Louise rođene Migeon. Krsni kum bio joj je austrijski car Franjo I.. U ranoj mladosti pretrpjela je teške gubitke: majka joj je 1832. godine umrla od tuberkuloze, a sljedeće su godine preminule i njezine dvije starije sestre. Zbog toga je Franciska morala odgoditi želju za ulaskom u samostan kako bi vodila očevo kućanstvo.
Susret sa siromaštvom u industrijskom Aachenu probudio je u njoj duboku samilost. Godine 1837. pridružila se karitativnom društvu aachenske gospode, obilazeći bolesnike u njihovim skromnim domovima i volontirajući u pučkoj kuhinji svetog Ivana pod vodstvom kapelana Josepha Istasa. Nakon očeve smrti 1845. godine, s četiri prijateljice stupila je u Treći samostanski red svetoga Franje. Djevojke su se nastanile u kući kod gradskih vrata svetog Jakova u Aachenu, gdje su započele zajednički molitveni život, otvorile pučku kuhinju i pružale utočište bolesnim i napuštenim ženama s društvenih margina.
Tijekom teških epidemija kolere i boginja 1848. i 1849. godine, Franciska i njezine suradnice preuzele su njegu najtežih bolesnika u gradskim lazaretima. Kelnski nadbiskup kardinal Johannes von Geissel odobrio je njihovu redovničku zajednicu, pa su 12. kolovoza 1851. godine obukle habit pod imenom Siromašne sestre svetoga Franje, a Franciska je izabrana za prvu poglavaricu. Družba se brzo širila otvarajući bolnice i domove diljem Pruske, a 1857. godine potaknula je Johannesa Hövera na osnutak muške grane, Siromašne braće svetoga Franje Serafskoga.
Godine 1858. poslala je prve sestre u Sjedinjene Američke Države radi skrbi o njemačkim doseljenicima u Cincinnatiju. Osobno je posjetila Ameriku 1863. i 1868. godine, njegujući ranjenike na bojištima Američkoga građanskog rata, a tijekom francusko-pruskoga rata 1870. njezine su sestre vodile ratne bolnice. Iscrpljena neumornim služenjem i astmom, majka Franciska preminula je sveto u Aachenu 14. prosinca 1876. godine, u pedeset i osmoj godini života, ostavivši iza sebe zajednicu od 2500 redovnica.
Čuda
Brojne su milosti i uslišanja pratili život i zagovor blažene Franciske. Među njima je bilo osobito poznato njezino vlastito čudesno izlječenje od teškog oblika astme prigodom hodočašća u Lourdes 1870. godine.
Za njezinu beatifikaciju Sveta Stolica je priznala čudesno ozdravljenje Ludwiga Brauna, koji je 1973. godine patio od teškoga i smrtonosnog oboljenja gušterače i crijeva. Nakon što su liječnici utvrdili da više nema nade za preživljavanje, obitelj je započela molitvenu devetnicu na zagovor Franciske Schervier, nakon čega se bolesnik naglo i trajno oporavio, što je liječničko povjerenstvo proglasilo znanstveno neobjašnjivim. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježeno je i čudesno buđenje iz duboke kome Thomasa Siemersa 1989. godine nakon teškog izljeva krvi u mozak, po zagovornoj molitvi njegovih bližnjih pred Francuskinom slikom.
Štovanje i zaštitništvo
Postupak za proglašenje blaženom službeno je otvoren 1928. godine, a papa Pavao VI. potvrdio je junački stupanj njezinih kršćanskih kreposti 1969. godine. Isti ju je papa svečano beatificirao 28. travnja 1974. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu.
Njezino tijelo počiva u kapeli matične kuće Siromašnih sestara svetoga Franje u Aachenu, kamo je preneseno 1896. godine. Liturgijski spomendan slavi se 14. prosinca. U ikonografiji se prikazuje u franjevačkom habitu s križem na prsima, s raspelom ili košarom s kruhom za siromahe, često uz postelju bolesnika.
Isti dan, 14. prosinca, slave se i
- Sveti Anđelo Napuljski, opat 6. stoljeće
- Sveti Ivan od Križa, prezbiter i crkveni naučitelj 16. stoljeće
- Sveti Nikazije od Reimsa, biskup i mučenik 5. stoljeće
- Sveti Nimatullah Kassab Al-Hardini, prezbiter 19. stoljeće
- Sveti Pompej od Pavije, biskup 3. stoljeće
- Sveti Tirs, Leucije, Kalinik i drugovi, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Venancije Fortunat, biskup 7. stoljeće
- Blaženi Bonaventura iz Pistoje, prezbiter 14. stoljeće
- Blaženi Protazije Cubells Minguell, redovnik i mučenik 20. stoljeće
- Sveta Drozida, mučenica 4. stoljeće
- Sveti Ares, Prom i Elija, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Folkuin od Thérouannea, biskup 9. stoljeće
- Sveti Heron, Atej, Izidor i Dioskor, mučenici 3. stoljeće