BLAŽENIK · PREZBITER
Blaženi Ljudevit Pavoni
- Spomendan
- 1. travnja
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1849.
Život
Sveti Ljudevit Pavoni rođen je u Bresciji 11. rujna 1784. u plemićkoj i imućnoj obitelji Alessandra Pavonija i Lelije rođene Poncarali. Od malena je pokazivao veliku bistrinu uma, svestranu nadarenost za umjetnost i mehaniku te izrazit osjećaj za socijalne nevolje svojega doba. Za svećenika je zaređen 1807. godine, usred previranja izazvanih napoleonskim ratovima. Odmah se posvetio odgoju siromašne i zapuštene mladeži, otvorivši oratorij koji je okupljao stotine dječaka. Biskup Gabrio Maria Nava imenovao ga je 1812. svojim tajnikom, no Ljudevit nije napuštao rad s mladima.
Godine 1818. postao je kanonik stolne crkve i ravnatelj crkve svetoga Barnabe. Ondje je 1821. osnovao dobrotvorni Zavod svetoga Barnabe sa strukovnom školom za siromašne dječake, što je bio začetak modernoga profesionalnog obrazovanja. Uveo je radionice za tiskare, knjigoveže, stolare, bravare i postolare, a 1823. priključio je i poseban odjel za gluhonijeme dječake. Pokrenuo je vlastitu tiskaru i nakladničku djelatnost radi širenja kršćanskoga tiska. U svojem pedagoškom radu pretekao je mnoge socijalne reforme, promičući pravedne nadnice, zaštitu radnika i dostojanstvo ljudskoga rada.
Kako bi osigurao trajnost svoga djela, utemeljio je redovničku zajednicu pod imenom Sinovi Marije Bezgrješne, poznatu kao pavonijanci. U njoj su svećenici i braća laici ravnopravno surađivali u odgoju vjere i zanata. Tijekom ustanka u Bresciji protiv austrijske vlasti u ožujku 1849., kada se grad našao u plamenu, otac Ljudevit je pod oružanom paljbom i na hladnoj kiši osobno poveo svoje štićenike na sigurno u Saiano. Od posljedica iscrpljenosti i upale pluća preminuo je u Saianu u zoru na Cvjetnicu, 1. travnja 1849. godine.
Čuda
Crkva je priznala čudesno ozdravljenje djevojke Marije Stevani, koja je 1909. godine bolovala od trbušnoga tifusa i nalazila se na samrti uslijed teških meningealnih komplikacija. Liječnici su izgubili svaku nadu, no nakon što je pod njezin uzglavlje stavljena relikvija oca Pavonija uz usrdne molitve, bolesnica je utonula u miran san te se idućega jutra probudila potpuno zdrava, bez ikakvih posljedica. To je čudo otvorilo put njegovoj beatifikaciji. Za kanonizaciju je ispitano i potvrđeno čudo ozdravljenja Honorija Lopesa Martinsa u Brazilu 2009. godine, koji se nalazio u životnoj opasnosti nakon moždanog udara i teškog zatajenja organa, a ozdravio je po zagovoru svetog Ljudevita.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan svetoga Ljudevita Pavonija slavi se 1. travnja, na dan njegova preminuća. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 14. travnja 2002. na Trgu svetoga Petra u Rimu, a papa Franjo svetim 16. listopada 2016. godine. Njegove se relikvije s poštovanjem čuvaju u crkvi Bezgrješne u Bresciji, koja je postala središte molitve za mladež i radnike. U umjetnosti se prikazuje u svećeničkom ruhu, s knjigom ili alatom, okružen siromašnim dječacima i mladim zanatlijama.
Isti dan, 1. travnja, slave se i
- Sveta Marija Egipatska, pokornica 5. stoljeće
- Svete Agapa i Hionija, djevice i mučenice 4. stoljeće
- Sveti Celzo od Armagha, biskup 12. stoljeće
- Sveti Gilbert od Caithnessa, biskup 13. stoljeće
- Sveti Hugo od Grenoblea, biskup 12. stoljeće
- Sveti Venancije, biskup, Anastazije, Mauro, Paulinijan, Telij, Asterije, Septimije, Antiohijan i Gajan, mučenici 3. stoljeće
- Blaženi Hugo od Bonnevauxa, opat 12. stoljeće
- Blaženi Ivan Bretton, otac obitelji i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Valerik, prezbiter 7. stoljeće