BLAŽENICA · DJEVICA
Blažena Marta (Amata) Le Bouteiller
- Spomendan
- 18. ožujka
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1883.
Život
Blažena Marta Le Bouteiller rođena je 2. prosinca 1816. godine u selu Percy u Normandiji, kao treće od četvero djece siromašnih poljodjelaca i tkača lana Andréa Le Bouteillera i Marije Francesce rođene Morel. Na krštenju je primila ime Aimée-Adèle. Kada joj je bilo jedanaest godina, otac joj je umro od tuberkuloze, pa je djevojčica morala prekinuti skromno školovanje kako bi pomagala majci u obradi zemlje i tkanju. U dobi od dvadeset godina zaposlila se kao služavka u bogatijim seoskim kućama kako bi uzdržavala obitelj. U svojoj je župi rado poučavala djecu i svake godine hodočastila u obližnje marijansko svetište Chapelle-sur-Vire. Prigodom jednoga takvog hodočašća 1841. godine posjetila je poluruševnu drevnu opatiju Saint-Sauveur-le-Vicomte i odlučila u njoj posvetiti svoj život Bogu.
Dana 19. ožujka 1841. godine stupila je u Družbu sestara kršćanskih škola od Milosrđa, koju je osnovala sveta Marija Magdalena Postel. Redovničko odijelo i ime sestra Marta primila je 14. rujna 1842. godine, a njezina učiteljica novakinja bila je blažena Placida Viel. Kroz četrdeset godina redovničkoga života sestra Marta vršila je najskromnije poslove: radila je na polju, u vrtu, samostanskoj kuhinji, praonici i podrumu. Bila je vrsna u pripravi jabukovače, tradicionalnoga normandijskog pića, pa su je sestre od milja zvale sestra Jabukovača. Sveta utemeljiteljica imala je u nju neizmjerno povjerenje te joj je povjeravala osjetljiva zaduženja ekonoma zajednice.
Tijekom Francusko-pruskoga rata 1870. i 1871. godine sestra Marta se neumorno brinula za ranjene francuske vojnike smještene u samostanu, koji su je iznimno poštovali zbog njezine tihe i majčinske dobrote. U zajednici je vladala velika napetost između sestre Placide i njezine rođakinje Marije, no sestra Marta je usred svih nesporazuma ostala postojana u poniznosti, poslušnosti i ljubavi, živeći sabrano i slobodna srca za Boga. Posljednjih godina života trpjela je od posljedica loma noge. Na Cvjetnicu, 18. ožujka 1883. godine, dok je nakon večere nosila boce u kuhinju, doživjela je moždani udar i preminula u miru u opatiji Saint-Sauveur-le-Vicomte u šezdeset i sedmoj godini života.
Čuda
Sveti život skromne sestre Marte urodio je mnogim duhovnim plodovima, a Gospodin je njezin zagovor potvrdio čudesnim uslišanjima. Za postupak njezine beatifikacije Crkva je detaljno ispitala i potvrdila čudo ozdravljenja koje je pripisano njezinu zagovoru. Liječnička komisija i teolozi Kongregacije za kauze svetaca jednoglasno su utvrdili da je ozdravljenje teško bolesne osobe bilo trenutno, potpuno i trajno te da se ne može objasniti naravnim medicinskim zakonima, potvrđujući nadnaravni zahvat Božji po zagovoru blažene Marte.
Štovanje i zaštitništvo
Postupak za beatifikaciju započeo je u Francuskoj 1933. godine, a papa Pio XII. potvrdio je kauzu 1. veljače 1948. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je časnom službenicom Božjom 24. rujna 1983. godine, a svečano ju je beatificirao 4. studenoga 1990. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu.
Njezine svete relikvije počivaju u sjevernom transeptu opatijske crkve u Saint-Sauveur-le-Vicomteu, gdje slika triju stabala simbolizira tri svetice te zajednice: svetu Mariju Magdalenu Postel kao hrast, blaženu Placidu Viel kao lipu i blaženu Martu kao stablo jabuke prepuno plodova. U njezinu rodnom mjestu Percy podignuta je spomen-stijena. Liturgijski spomendan blažene Marte slavi se 18. ožujka, a u pojedinim krajevima i 4. studenoga. U umjetnosti se prikazuje u jednostavnom redovničkom habitu s pregačom, u kuhinji ili s posudom u ruci, u stavu poniznog služenja.
Isti dan, 18. ožujka, slave se i
- Sveti Anselmo od Lucce, biskup 11. stoljeće
- Sveti Braulion iz Zaragoze, biskup 7. stoljeće
- Sveti Ćiril Jeruzalemski, biskup i crkveni naučitelj 4. stoljeće
- Sveti Edvard Mučenik, kralj i mučenik 10. stoljeće
- Sveti Leobard od Toursa, samotnjak 6. stoljeće
- Sveti Salvador iz Horte Grionesos, redovnik 16. stoljeće
- Blaženi Ivan Thules, prezbiter, i Rogerij Wrenno, mučenici 17. stoljeće
- Sveti Aleksandar Jeruzalemski, biskup i mučenik 3. stoljeće
- Sveti Fredijan od Lucce, biskup 6. stoljeće