BLAŽENICA · MAJKA OBITELJI
Blažena Ana Marija Taigi
- Spomendan
- 9. lipnja
- Razdoblje
- 19. stoljeće
- Smrt
- 1837.
Život
Blažena Ana Marija Taigi, krsnim imenom Anna Maria Gesualda Antonia Giannetti, rođena je 29. svibnja 1769. u Sieni u Italiji, u obitelji ljekarnika Luigija Giannettija i Marije rođene Masi. Nakon financijskoga sloma ljekarne, obitelj se preselila u Rim kada je djevojčici bilo pet godina. Ondje je polazila školu kod pobožnih učiteljica Filippini, a kasnije je radila kao sluškinja kako bi pomogla uzdržavanju roditelja. Dana 7. siječnja 1789. udala se u Rimu za Domenica Taigija, slugu kneževske obitelji Chigi. U braku koji je trajao četrdeset i osam godina rodila je sedmero djece, od kojih je troje umrlo u ranoj dobi.
Premda je njezin suprug bio čovjek teške i nagle naravi, Ana Marija mu je uzvraćala neiscrpnom blagošću, strpljivošću i poštovanjem. U zimi 1790. godine, prigodom posjeta bazilici svetoga Petra, doživjela je snažno nutarnje obraćenje te se odrekla svih malih svjetovnih taština i raskošnoga odijevanja. Pred raspelom u crkvi Sant'Andrea della Valle čula je glas Krista Gospodina koji ju je pozvao na nošenje Njegova križa. Dana 26. prosinca 1802. stupila je u Treći svjetovni red Presvetoga Trojstva u crkvi San Carlo alle Quattro Fontane.
Svoj je obiteljski dom pretvorila u pravu kućnu Crkvu: brižno je odgajala djecu u vjeri, kuhala, šivala i dvorila bolesnu majku i zahtjevnoga supruga, a svaki slobodni trenutak posvećivala molitvi i posjećivanju neizlječivih bolesnika u bolnici San Giacomo degli Incurabili. Iako sama u skromnim prilikama, sve što je mogla odvajala je za siromahe, odbijajući bilo kakve novčane darove koje su joj nudili plemići i prelati. Njezin skromni dom postao je stjecište mnogih kardinala, biskupa i uglednika onoga doba koji su k njoj dolazili po duhovni savjet. Posljednjih sedam mjeseci života provela je prikovana za postelju u teškim bolovima, koje je radosno prinosila za Crkvu i papu. Preminula je u Rimu u zoru 9. lipnja 1837. godine.
Čuda
Blažena Ana Marija bila je obdarena jedinstvenom mističnom milošću koja je trajala punih četrdeset i sedam godina: pred njezinim se očima neprestano nalazilo tajanstveno svjetlosno sunce, u kojem je s nadnaravnom jasnoćom gledala sadašnje, prošle i buduće događaje, tajne srdaca te stanje ljudskih duša pred Bogom. Točno je prorekla pontifikate i smrt papa Lava XII. i Pija VIII. te izbor pape Grgura XVI.. Bog ju je obdario i darom čudesnih ozdravljenja: kraljica Etrurije Marija Lujza bila je potpuno oslobođena od teških epileptičnih napadaja po njezinoj molitvi. Prigodom ekshumacije 1868. godine njezino je tijelo pronađeno potpuno netaknuto.
Štovanje i zaštitništvo
Liturgijski spomendan blažene Ane Marije Taigi slavi se 9. lipnja, na dan njezina prijelaza u vječnost. Papa Pio X. proglasio ju je časnom službenicom Božjom 4. ožujka 1906., a papa Benedikt XV. proglasio ju je blaženom 30. svibnja 1920. godine u bazilici svetoga Petra u Rimu. Na procesu beatifikacije svjedočio je i njezin devedesetdvogodišnji suprug Domenico, posvjedočivši o njezinoj svetosti u svakodnevnom bračnom životu. Njezino tijelo počiva u bazilici San Crisogono u Trastevereu u Rimu, kamo hodočaste mnogi vjernici. U umjetnosti se prikazuje kao jednostavna rimska majka s velom i trinitarskim škapularom, s pogledom usmjerenim prema mističnom suncu ili raspelu.
Isti dan, 9. lipnja, slave se i
- Blaženi Josip de Anchieta, prezbiter 16. stoljeće
- Blaženi Robert Salt, redovnik i mučenik 16. stoljeće
- Sveti Efrem Sirski, đakon i crkveni naučitelj 4. stoljeće
- Sveti Prim i Felicijan, mučenici 3. stoljeće
- Sveti Rikard od Andrije, biskup 12. stoljeće
- Blaženi Josip Imbert, prezbiter i mučenik 18. stoljeće
- Sveti Diomed, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Kolumba (Colum Cille), opat 6. stoljeće
- Sveti Maksimijan od Sirakuze, biskup 3. stoljeće
- Sveti Vincent od Agena, mučenik 4. stoljeće