SVETAC · BISKUP
Sveti Ulrik Augsburški
- Spomendan
- 4. srpnja
- Razdoblje
- 10. stoljeće
- Smrt
- 973.
Među najštovanijima: Najštovaniji na njemačkom području
Život
Sveti Ulrik rodio se 890. godine u Kyburgu u Švicarskoj kao sin grofa Hucpalda i plemkinje Tetbirge, rodbinski povezan s vladarskom obitelji Otona. Kao boležljivo dijete poslan je na odgoj u samostansku školu u Sankt Gallen, gdje se pokazao kao iznimno darovit i marljiv učenik. Nakon što je odlučio postati svećenik, otišao je u Augsburg k biskupu Adalberu koji ga je uzeo za svoga komornika. Kralj Henrik I. imenovao ga je 923. godine biskupom Augsburga. U biskupskoj službi Ulrik je sjedinio evanđeosku strogost prema samome sebi s neizmjernom blagošću i očinskom ljubavlju prema stadu.
Redovito je obilazio svoju biskupiju, podizao crkve i obnavljao moralni i duhovni život klera i puka. Dva puta je hodočastio u Rim kako bi pribavio svete relikvije i učvrstio zajedništvo s Petrovim nasljednikom. Kao knez carstva bio je vjeran oslonac mira i pravde, posredujući u pomirenju zavađenih članova carske obitelji. Kada su poganski Mađari 955. godine provalili u Njemačku i divlje opsjeli Augsburg, Ulrikova nepokolebljiva hrabrost i vjera održali su obranu grada sve do dolaska vojske cara Otona I., koja je na Leškom polju izvojevala presudnu pobjedu. Upravljao je biskupijom punih pedeset godina. Osjetivši da mu se bliži kraj, u zoru 4. srpnja 973. godine dao je rasuti pepeo na pod u obliku križa, poškropiti ga blagoslovljenom vodom i leći na njega, te je u molitvi i litanijama predao dušu Bogu u dubokoj starosti. Pokopan je u crkvi svete Afre u Augsburgu.
Čuda
Na njegovu su se grobu ubrzo počela događati brojna čudesna ozdravljenja, što je potaknulo papu Ivana XV. da ga 993. godine svečano proglasi svetim, čime je Ulrik postao prvi svetac službeno kanoniziran papinskim dekretom.
Štovanje i zaštitništvo
Spomendan svetoga Ulrika slavi se 4. srpnja. Glavni je zaštitnik biskupije i grada Augsburga, vinara, ribara i putnika. U umjetnosti se prikazuje u biskupskom ruhu s ribom u ruci, u spomen na čudo kada se meso pretvorilo u ribu pred očima njegovih klevetnika.
Isti dan, 4. srpnja, slave se i
- Blažena Katarina Jarrige, djevica 19. stoljeće
- Blaženi Bonifacije Savojski, biskup 13. stoljeće
- Blaženi Josip Kowalski, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Blaženi Petar Juraj Frassati, laik 20. stoljeće
- Sveta Berta od Blangyja, opatica 8. stoljeće
- Sveta Elizabeta Portugalska, kraljica 14. stoljeće
- Sveti Andrija Kretski, biskup 8. stoljeće
- Sveti Laurijan, biskup i mučenik 6. stoljeće
- Blaženi Ivan iz Vespignana, laik 14. stoljeće
- Blaženi Ivan Kornelije, prezbiter, Toma Bosgrave, Ivan Carey i Patrik Salmon, mučenici 16. stoljeće
- Blaženi Vilim Andleby, prezbiter, Henrik Abbot, Toma Warcop i Edvard Fulthorp, mučenici 16. stoljeće
- Sveti Antun Daniel, prezbiter i mučenik 17. stoljeće
- Sveti Cesidij Giacomantonio, prezbiter i mučenik 20. stoljeće
- Sveti Florencije od Cahorsa, biskup 5. stoljeće
- Sveti Jukundijan, mučenik 4. stoljeće
- Sveti Valentin, prezbiter i pustinjak 6. stoljeće